in

Poslodavci predlažu niže mirovinske i zdravstvene doprinose, veće neoporezive prihode

Potrebno je značajno smanjiti ukupne troškove rada, uključujući povećanje neoporezivog dohotka na 5000 kuna i smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za 2,0 odnosno 1,5 postotna boda, priopćila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

HUP je održao tiskovnu konferenciju na kojoj je predstavio svoj prijedlog reforme hrvatskog poreznog sustava i inicijativu za reformu sustava doprinosa. Dva prijedloga pripremila je radna skupina HUP-a za poreznu reformu u kojoj je bio velik broj članova gotovo svih sektorskih udruga.

Iz HUP-a su poručili da značajno opterećenje troškova rada ograničava poslodavce u privlačenju i zadržavanju radnika. Hrvatska ima jedno od najvećih opterećenja visokokvalificiranih radnika među tranzicijskim zemljama u EU.

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić kazala je kako je hrvatsko tržište rada suočeno s nedostatkom radnika kao posljedicom pojačanog pritiska za zapošljavanjem u inozemstvu ne samo zbog iseljavanja, već i zbog mogućnosti zapošljavanja na daljinu.

Stoga je u nastojanju da se privuče kvalitetna radna snaga važno osigurati konkurentnu zaradu, barem u odnosu na susjedne zemlje, a dugoročno u odnosu na razvijene zemlje EU, rekao je Tomić.

Što se tiče oporezivanja, HUP je također predložio povećanje neoporezivog dohotka na 5000 kuna, smanjenje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto i zadržavanje veće stope od 30 posto uz povećanje praga za njezinu primjenu sa sadašnjih kuna. 30.000 do 50.000 kuna.

Što se tiče doprinosa, HUP se zalaže za smanjenje doprinosa za prvi mirovinski stup sa 15% na 13% i smanjenje doprinosa za zdravstvo sa 16,5% na 15%, te preporučuje da se najviši iznos doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ograniči na četiri prosječne plaće.

Tomić je istaknuo da se radi o kratkoročnim prijedlozima za povećanje neto prihoda koji bi trebali biti usvojeni prilično brzo. Srednjoročno, do još značajnijeg smanjenja trebalo bi doći kroz sveobuhvatnu reformu sustava kako bi on postao učinkovit.

Kazala je da je velika potrošnja u tim sustavima neopravdana i ako bi se sustav doveo u red onda ne bi bilo potrebno toliko opterećivati ​​radnu snagu. S druge strane, smatra da bi u srednjem roku trebalo povećati doprinose u drugi mirovinski stup.

Tomić je rekao da doprinosi na gotovo svim razinama čine jednu trećinu ukupnih troškova rada i da se bez reformiranja te sfere ne mogu očekivati ​​značajna rasterećenja plaća.

Primjerice, kada je u pitanju minimalna bruto plaća od 5.461 kunu, na taj iznos se ne plaća porez na dohodak, već poslodavci na doprinose moraju izdvojiti 1.711 kuna ili 31% ukupnih troškova, dok zaposlenik ostvaruje neto prihod od 3.750 kuna. .

Reforme i povećanje zaposlenosti mogu nadoknaditi proračunske prihode

HUP je svjestan da bi njegove preporuke kratkoročno dovele do smanjenja proračunskih prihoda, ali smatra da se to može nadoknaditi zdravstvenom i mirovinskom reformom.

Iz HUP-a su poručili da će reforme na rashodovnoj strani smanjiti potrebu za prihodima. To zahtijeva reformu i racionalizaciju lokalne samouprave, s obzirom na to da značajan broj jedinica lokalne samouprave nije financijski samodostatan, te reformu javne uprave, obrazovnog sustava i radnog zakonodavstva.

S druge strane, proračunski prihodi se mogu povećati povećanjem zaposlenosti i broja osiguranika, dok povećanje prihoda znači i veću potrošnju, što bi se pozitivno odrazilo na prihode od PDV-a.

HUP se zalaže za povećanje neoporezivog iznosa za nagrade s 3.000 na 6.000 kuna i nagrada za radni učinak s 5.000 na 12.000 kuna. Zalaže se i za uvođenje neoporezivog dohotka za rad od kuće, povećanje neoporezivog iznosa za otpremnine i odlazak u mirovinu sa 8.000 na 15.000 kuna te povećanje naknade za korištenje osobnih vozila u poslovne svrhe sa 2 kune. do 3 kune po kilometru.

U sljedećih pet do šest godina moguće je 200.000 novih radnih mjesta

Glavni ravnatelj HUP-a Damir Zorić istaknuo je kako je cilj da Hrvatska postane konkurentnija zemlja s visokom razinom zaposlenosti i boljom neto zaradom građana, što bi pridonijelo demografiji.

Upozorio je da je, dok je Hrvatska imala pad stanovništva od 10 posto, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao za oko 100.000.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan kazao je kako na globalnoj sceni nikada nije bilo više mogućnosti za digitalizaciju i rad na daljinu.

Ulagači se fokusiraju na dostupnost talenata i porezni sustav, a to su dva glavna kriterija za uspjeh svake zemlje, istaknuo je Furjan.

Komentiraj vijest

What do you think?

Written by 24sata

Grlić-Radman: Većina zastupnika je protiv Milanovićevog pogleda na Finsku i Švedsku

Broj turista u Hrvatskoj nastavlja se približavati razinama prije pandemije