Prihodi IT industrije u Hrvatskoj u 2021. “premašili su 32 milijarde kuna” (4,3 milijarde eura) što je 15 posto više u odnosu na 2020. i 57 posto više u odnosu na “prije više od pet godina”, iako plaće zaostaju za Europom zbog čega industriji sve više nedostaje radnika, objavila je u utorak državna novinska agencija Hina pozivajući se na stručnjake iz HGK.

HGK je organizirala konferenciju o IT sektoru na kojoj je Vlada pozvana na veću potporu ovoj industriji.

Analiza HGK pokazala je da IT sektor u Hrvatskoj raste brže od ostatka gospodarstva, a rastao je i tijekom pandemije. Osim povećanja prihoda u 2021. godini, ostvarila je i rast EBITDA-e od 31,4 posto u odnosu na 2020. te čak 109 posto u odnosu na prije pet godina u 2017. godini, na više od 4,5 milijardi kuna.

Izvoz je iznosio gotovo 12 milijardi kuna, pa je IT sektor 37 posto ukupnih prihoda ostvario na inozemnim tržištima, što je povećanje od 26,3 posto u odnosu na 2020. i dvostruko više u odnosu na 2017. Najveći dio tog izvoza dolazi iz “malog IT-a”. poduzeća” čiji je izvoz bio 3,6 milijardi kuna.

Posljednjih pet godina iu Hrvatskoj je u stalnom porastu broj IT tvrtki, po prosječnoj godišnjoj stopi od 11 posto, tako da ih je krajem 2021. bilo više od 6500, što je 12 posto više u odnosu na 2020.

Korisnicima interneta u Hrvatskoj najvažniji su brzina pristupa, cijene, kvalitetna korisnička usluga i brzo otklanjanje kvarova, dok su glasovne usluge mobilne mreže i pristup internetu komunikacijske usluge koje najviše koriste, pokazalo je istraživanje regulatora HAKOM-a.

Istraživanje je za HAKOM, Hrvatsko regulatorno tijelo za mrežnu industriju, provela u prosincu agencija za istraživanje tržišta Ipsos na 1001 ispitaniku u dobi od 18 do 65 godina.

Devedeset i osam posto ispitanika koristi glasovne usluge u mobilnoj mreži, dok je druga najkorištenija usluga pristup internetu (82%).

U fiksnoj mreži glasovne usluge koristi 65% ispitanika, 76% koristi internet kao dio paketa usluga, dok 98% smatra da njihov paket pruža sve usluge koje su im potrebne.

Devedeset i dva posto ispitanika koristi kućnu WiFi mrežu za spajanje na internet, dok 54% koristi mobilnu mrežu, pri čemu 97% to čini putem pametnog telefona, 87% putem prijenosnog računala i 45% putem desktopa.

Oko 50% ispitanika reklo je da bi se prebacilo na optičku vezu u slučaju viših cijena ADSL/VDSL-a, dok gotovo svaki treći ne zna svoju ugovorenu brzinu.

Za većinu ispitanika s brzinama ispod 100 Mbit/s brzina interneta ne predstavlja ograničenje u korištenju interneta, 37% bi željelo imati veće brzine, ali nije spremno za to platiti, dok 22% smatra da su njihove brzine veće od što im je potrebno.

Ispitanici su rekli da nisu imali naviku provjeravati brzinu pristupa, a većina to radi tek kada primijeti da se brzina promijenila.

Istraživanje pokazuje da su tehnički problemi gotovo jednako česti kao i 2020. godine, a najčešće poteškoće su nedostatak pristupa internetu, loša brzina i WiFi problemi.

Ispitanici su rekli da su uglavnom vrlo zadovoljni svojim uslugama i uslugom za korisnike, a njih 68% je to učinilo nekoliko puta.

Kupci najčešće mijenjaju operatere zbog nižih cijena.

Gotovo svi korisnici interneta poduzimaju neke mjere kako bi održali sigurnost na mreži, izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora, štite osobne podatke i ne kontaktiraju nepoznate osobe, iako je 15% reklo da je doživjelo cyber maltretiranje.

Naftna kompanija INA i Elektro, transport i energetika Končar potpisali su ugovor o izgradnji solarnih elektrana Virje i Sisak, izvijestila je u četvrtak INA.

Solarna elektrana Virje gradit će se u sklopu Ininog postrojenja za preradu plina Molve, dok će se tvornica u Sisku nalaziti u Ininim industrijskim prostorima i jedan je od projekata pretvaranja bivše rafinerije u moderno industrijsko središte, priopćeno je iz Ine.

Elektrane će moći proizvesti 16.000 megavata električne energije godišnje, što može pokriti prosječnu potrošnju od 4.800 kućanstava u Hrvatskoj ili gradovima veličine Makarske ili Jastrebarsko.

Očekuje se da će radovi na oba mjesta započeti u proljeće i trebaju biti dovršeni tijekom 2023. godine.

Projekt je još jedan korak u procesu transformiranja INA u energetsku tvrtku i je u skladu s našim razvojnim smjernicama. Naš cilj je nadograditi postojeći lanac vrijednosti i ove solarne elektrane su početak stvaranja održivog portfelja u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije. Ovim projektom INA će pridonijeti sigurnosti opskrbe i poštivanju klimatskih ciljeva koje je Hrvatska preuzela kao članica EU, rekao je predsjednik Uprave Ine Šandor Fasimon.

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak rekao je da će se za izgradnju solarnih elektrana koristiti najsuvremenija tehnologija. Končar je osvojio natječaj usred krutog međunarodnog natjecanja.