Omjeri državnog duga i BDP-a u EU i europodručju smanjili su se u prvom tromjesečju 2022. zahvaljujući nastavku oporavka gospodarstva od COVID krize, a Hrvatska je ponovno među zemljama s najvećim smanjenjem.
U EU je udio državnog duga u BDP-u na kraju ožujka 2022. iznosio 87,8 posto, a na kraju prosinca 2021. iznosio je 88,1 posto.
U europodručju iznosio je 95,6 posto, smanjivši se za 0,1 postotni bod u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine.
U prva tri mjeseca 2021. taj je omjer bio 92,3 posto u EU, a jednak BDP-u u eurozoni.
Niži dug izražen udjelom u BDP-u, kako u odnosu na prethodna tri mjeseca, tako iu odnosu na isto razdoblje prošle godine, odražava oporavak gospodarskih aktivnosti u oba područja, navodi se u izvješću.
Najveće omjere državnog duga i BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2022. bilježe Grčka (189,3 posto), Italija (152,6 posto), Portugal (127,0 posto), Španjolska (117,7 posto), Francuska (114,4 posto), Belgija (107,9 posto) i Cipar (104,9 posto).
U Hrvatskoj je dug konsolidirane opće države krajem ožujka iznosio 342,5 milijardi kuna, što je bilo 77,3 posto BDP-a. Na kraju prosinca 2021. iznosio je 343,6 milijardi kuna, odnosno 79,8 posto BDP-a.
Na kraju ožujka 2021. godine iznosio je 340,9 milijardi kuna, što je odgovaralo 90,1 posto BDP-a.
Najniži udio duga u BDP-u zabilježen je u Estoniji (17,6 posto), Luksemburgu (22,3 posto) i Bugarskoj (22,9 posto).
Najveći pad u Grčkoj i Litvi
Na kraju prvog tromjesečja javni dug izražen udjelom u BDP-u bio je niži u 19 zemalja EU u odnosu na prethodna tri mjeseca, a najviše je smanjen u Grčkoj i Litvi, za četiri postotna boda.
Slijedila ih je Danska s padom od 3,7 postotnih bodova.
Hrvatska bilježi smanjenje javnog duga izraženog udjelom u BDP-u za 2,5 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje.
Irska i Bugarska također su blizu, s padom od 2,2 postotna boda.
U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu, javni dug izražen kao udio u BDP-u smanjen je za 1,1 postotni bod.
Veći udio javnog duga u BDP-u zabilježilo je osam zemalja, predvođenih drugim i trećim najvećim gospodarstvom, Francuskom i Italijom, za 1,9 odnosno 1,8 postotnih bodova u odnosu na prethodni kvartal.
Rasla je i na Cipru i Malti te u Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Sloveniji.
Hrvatska među tri zemlje s najvećim padom
U 24 zemlje EU udio javnog duga u BDP-u na kraju ožujka bio je niži u odnosu na isto razdoblje lani.
U usporedbi s prvim tromjesečjem 2021. najviše je smanjen u Grčkoj i Cipru, za 20 odnosno 16,1 postotnih bodova.
Slijedi Hrvatska, čiji je udio javnog duga u BDP-u u prvom tromjesečju ove godine na godišnjoj razini manji za 12,8 postotnih bodova.
Sličan pad bilježi i Portugal, za 12 postotnih bodova, au skupini zemalja s najvećim padom su Slovenija, Belgija, Danska, Španjolska i Irska.
Veći udio javnog duga u BDP-u u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine zabilježen je samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Malti.