Connect with us

vijesti

Provjerava se 1.188 računa bivših i sadašnjih djelatnika HNB-a

Published

on

Regulator HANFA-e provjerava račune 725 sadašnjih i 463 bivša zaposlenika središnje banke (HNB), kao i druge raspoložive račune, pri čemu je za 58 od 1188 bivših i sadašnjih zaposlenika utvrđeno 529 transfera koji uključuju 26.940 dionica kreditnih institucija.

Izjavio je to u četvrtak čelnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Zigman na tematskoj sjednici saborskog Odbora za financije i državni proračun pod nazivom “Trgovanje djelatnika HNB-a vrijednosnim papirima banaka pod nadzorom središnje banke “, kojemu su nazočili i guverner Hrvatske središnje banke (HNB) Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek.

Zigman je kazao da ti prijenosi, koje je registrirala hrvatska depozitarna agencija SKDD, ne znače da se trgovalo svim tim dionicama, već da je SKDD registrovao bilo kakvu promjenu pravnog statusa transakcije, kao što je prijenos s jednog brokera na drugog.

“To treba podvući, da se ne pomisli da se sve te dionice trgovalo”, rekao je.

U proteklih 20 godina više od 40 zaposlenika HNB-a trgovalo vrijednosnim papirima banaka pod nadzorom HNB-a, pri čemu je evidentirano više od 400 transakcija vrijednih više od 10 milijuna kuna.

Nakon toga, 12. siječnja HANFA je pokrenula inspekcijski nadzor kojim se utvrđuje jesu li zaposlenici HNB-a kršili Uredbu o zlouporabi tržišta i Zakon o tržištu kapitala te jesu li trgovali vrijednosnim papirima banaka na temelju povlaštenih informacija.

HANFA je tada priopćila da kršenje Zakona o HNB-u i internih pravila HNB-a od strane djelatnika HNB-a trgovanjem vrijednosnim papirima kreditnih institucija ne predstavlja nužno zlouporabu tržišta.

Što se tiče eventualnog kršenja Zakona o HNB-u i internih pravila HNB-a, HANFA nema ovlasti pokrenuti inspekcijski nadzor, priopćeno je tada iz Agencije.
Guverner: Nema naznaka trgovanja povlaštenim informacijama

Guverner HNB-a Vujčić danas je u uvodnom obraćanju rekao da HNB nema indicija da su njezini zaposlenici trgovali vrijednosnim papirima na temelju povlaštenih informacija, što je kazneno djelo, ali je podsjetio da je pozvao HANFA-u da ispita stvar te da je tražio interne provjere obaviti za 41 osobu.

U tijeku je interni nadzor nad 31 osobom, ali nije tako temeljit kao nadzor HANFA-e jer HNB nema pristup podacima SKDD-a, rekao je Vujčić.

S druge strane, javilo se i pet djelatnika HNB-a koji drže dionice, a nisu među 41 zaposlenikom, kazao je Vujčić.

Zamjenik guvernera: Ne postoji zakonska zabrana držanja obveznica

Sadašnja zamjenica guvernera Sandra Švaljek bila je 2012. godine vanjska članica Vijeća HNB-a i tada je ulagala u korporativne obveznice Erste banke. Ona je na današnjoj sjednici rekla da ni tada ni trenutno nije bilo zakonskih ograničenja da članovi Vijeća drže obveznice.

Švaljek je kazala da postoji značajna razlika između dionica i obveznica te da posjedovanje obveznica ima prirodu štednje, pojasnivši da tim obveznicama nije trgovala već ih je držala do dospijeća, te da je ostvareni prinos definiran u relevantnom prospektu.

Švaljek je rekla da ju je o mogućnosti otkupa tih obveznica obavijestio njezin osobni bankar, te je naglasila da Vijeće HNB-a nikada nije raspravljalo o takvim stvarima.

Odgovarajući na medijske tvrdnje o mogućim nedjelama, središnja banka je nedavno objavila da je Vujviv kupio dionice Riječke banke i Zagrebačke banke 1990-ih, kada još nije bio viceguverner HNB ni član Vijeća HNB-a, te kada Zakon o HNB-u nije zabranjivao HNB guverner i članovi Vijeća HNB-a posjedovati dionice banaka pod nadzorom HNB-a.

HNB je istaknuo da je upravo novo vodstvo HNB-a 2000. godine pokrenulo izmjene Zakona o HNB-u kojima se guverneru, članovima Vijeća HNB-a i izvršnim direktorima HNB-a zabranjuje posjedovanje dionica i udjela u bankama pod nadzorom HNB-a. Vujčić je tako u ožujku 2001. prodao dionice Erste&Steiermärkische banke, koja je u međuvremenu kupila Riječku banku, i Zagrebačke banke, mjesec dana prije stupanja na snagu Zakona o HNB-u, o čemu su tada izvještavali mediji.

Švaljek, koji je od 2000. do 2013. bio vanjski član Vijeća HNB-a, kupio je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank 23. studenog 2012. i držao ih do dospijeća 2017. godine.

“Kao što je već navedeno, ne postoji zakonsko ograničenje koje bi članu Vijeća HNB-a zabranilo posjedovanje obveznica pravnih osoba kojima HNB izdaje dozvole za rad ili čije poslovanje nadzire”, poručuju iz HNB-a, dodajući da Švaljek nije prekršio niti jednu zakonske regulative.

Continue Reading

vijesti

Čelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.

Published

on

By

Čorušić je osoba koja vodi bolnicu u Zagrebu i dio je političke grupacije HDZ-a. Bio je u TV emisiji govoreći o liječnicima koji su nezadovoljni i žele prestati raditi.

Rekao je da liječnici nemaju dobar razlog za uzrujanost jer im je trenutno jako dobro. Podsjetimo, Ćorušić je postao šef jer ga je izabrao Tomislav Karamarko. No, o njemu se nije pričalo na lijep način. Pojednostavljeno rečeno, pogriješio je tijekom operacije i iz ženskog tijela izvadio krivi dio. Također je zaboravio ukloniti komad tkanine s trbuščića druge osobe nakon operacije. U ponašanju ove osobe postoji nešto više. Ponašali su se vrlo glupo dok su bili jako pijani i plašili su djecu.

Čak su prijetili ljudima pištoljem i pucali oko mjesta gdje drugi žive. I to nije sve. Čvrsto vjeruju da nikome ne bi smjeli pobaciti i zaista su odani svojim katoličkim uvjerenjima. Ljudi su sumnjičavi i da bi mogli biti upleteni u prodaju organa u bolnici u kojoj rade. Kad je prvi put došao na TV, govorio je o tome koliko ljudi zarađuju. “Nemam sve tablice u glavi. Svima će plaća biti veća, otprilike mogu reći da je za mladog mlađeg doktora to oko 1800 eura mjesečno bez prekovremenih.

A za starije kolege plaća je oko 1800 eura mjesečno.”Može ići i do 2980 eura”, rekao je.Jorušić je. “Dugo sam u sustavu i liječnicima nikada nije bilo tako lako.” “Mislim da štrajka liječnika neće biti jer sam, objektivno gledano, dugo u sustavu i liječnicima nikad bolje nije bilo. Kad smo bili mladi, bili smo sretni što smo dobili specijalizaciju. I.” “Vjerujem da će se uspjeti postići dogovor resornog ministra i sindikata. Plaće liječnika, ali i svih zdravstvenih radnika, u zadnjih osam godina porasle su gotovo 90, 100 posto”, rekao je Ćorušić. Neki liječnici razmišljaju o tome da neko vrijeme ne rade jer smatraju da ih treba više platiti.

No, zanimljivo je jer vole i višak slobodnog vremena. To je kao ako liječnik mora raditi u subotu, ne mora raditi u ponedjeljak. Dakle, malo je zbunjujuće. Nadam se da će se svi dogovoriti oko poštenih plaća i da neće biti štrajka. Zanimalo ih je radi li ministar Beroš dobar posao u vođenju zdravstvenog sustava. Ne mogu reći radi li dobro posao ili ne, ali mislim da se maksimalno trudi. Iskreno se nadam da do štrajka neće doći. Svima su plaće sve veće. Ova vlada je jedina koja je napravila način da plaća ljude na poslovima koji pomažu javnosti, poput učitelja i liječnika. Kad ga je netko pitao radi li se to zbog politike, rekao je da.

“Mislim da je tako. Ne znam tko vodi ovu političku pobunu, ali postoje odgovarajuće liječničke udruge i unatoč povećanim plaćama i boljim uvjetima rada imamo nezadovoljstvo i ne znam što će se dogoditi osim ako nije iz političkih razloga.” “Ne vjerujem da će KBC Zagreb biti blokiran ako dođe do štrajka” “Poznavajući neke ljude koji su članovi Hrvatskog liječničkog sindikata i rade u KBC-u Zagreb, nisam siguran da podržavaju štrajk”, rekao je Ćorušić.

Eurostat kaže da imamo dovoljno strojeva za CT i MRI, ali ih ne koristimo često. Znači li to da način na koji su stvari organizirane nije dobar?

Continue Reading

vijesti

U Njemačkoj, vjeruju u liberalne ideje i drugi koji su demokršćani misle da je politička stranka koja se zove AfD pod kontrolom Rusije.

Published

on

By

Neki članovi skupine pod nazivom Zeleni, liberali i demokršćani u vladi rekli su da je riskantno da Rusija špijunira Njemačku koristeći ljude iz političke stranke pod nazivom Alternativa za Njemačku (AfD) koji imaju desničarske stavove.

Političar stranke Zelenih, Constantin von Notz, rekao je da se čini da stranka AfD preferira autokratsku Rusiju kao bolju opciju za Njemačku. Također je rekao da oni ne samo da pokazuju slične ideje, već zapravo i podržavaju na praktičan način. Rekao je da ljudi iz političke stranke koja se zove AfD imaju snažnu vezu i podršku zemljama poput Kine, Rusije, Sirije i Sjeverne Koreje. Von Notz je zabrinut da neki ljudi koji rade za vladu mogu vidjeti tajne informacije bez provjere kako bi se osiguralo da im se može vjerovati.

To se razlikuje od načina na koji se postupa s drugim državnim službenicima. Von Notz je rekao da to ne utječe samo na skupinu zaduženu za obranu, već i na druge skupine u vladi, a možda su uključeni i špijuni. Rekao je i da je AfD kao dio Rusije u Njemačkoj. Roderich Kieswetter, koji govori u ime skupine Kršćansko-demokratske unije, kaže da je politička stranka koja se zove AfD poput dijela Rusije u Njemačkoj. Kiesewetter je rekao da ne možemo sa sigurnošću tvrditi da članovi AfD-a ili njihovi radnici koji znaju tajne podatke ne dijele te podatke s drugima. Utvrđeno je da grupa mladih AfD radi stvari koje su u suprotnosti s pravilima.

Vođa skupine također je dio važnog odbora u vladi. Postoje i tvrdnje da bi osoba povezana s AfD-om mogla špijunirati za Rusiju. Početkom veljače, političar iz političke stranke zvane AfD odlučio je otpustiti jednog od svojih radnika jer je radnik radio stvari koje su jako podržavale Rusiju. Osim toga, osoba iz njemačke obavještajne službe koja je optužena za špijuniranje za Rusiju, prema Von Notzu (osoba), ima jaku vezu s AfD-om (politička stranka).

Ljudi iz različitih političkih stranaka govore da članovi AfD-a često odlaze u Rusiju i da im se to ne sviđa, pogotovo nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

Continue Reading

vijesti

Ima 30 tisuća ljudi iz drugih zemalja, ali se ne vode u službenim evidencijama

Published

on

By

Krajem prošle godine bilo je 117.000 papira koji su omogućavali ljudima iz drugih zemalja da žive i rade u Hrvatskoj.

No, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva rada, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je samo 90.000 tih papira. Velika je misterija koliko je trenutno stranih radnika u Hrvatskoj. Dvije vladine organizacije, Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dale su različite odgovore. Jedan kaže da stranih radnika ima između 90 i 117 tisuća, drugi se s tim ne slaže. Na jednom sastanku je osoba iz Vlade govorila o nekim brojkama. Brojke su bile o ljudima iz drugih zemalja koji su dio mirovinskog programa.

Brojevi su bili s kraja 2023. Vlada je rekla da ti brojevi nisu službeni, već da su napravljeni korištenjem različitih izvora informacija. Također su rekli da čuvaju samo određene podatke o osobama u programu, a nacionalnost osobe nije bitna za ostvarivanje koristi od programa. U HZMO-u kažu da službeno prijavljenih stranih radnika na dan 31. prosinca 2023. ima 90 tisuća. Taj broj koristi Ministarstvo rada, a spominje se iu izvješću Hrvatske narodne banke. Dakle, možemo vjerovati da je ovaj broj točan.

U MUP-u ne govore o razlikama u brojkama. Iz MUP-a su za Forbes rekli da je u Hrvatskoj bilo 117.549 stranaca kojima je dopušteno živjeti i raditi. Ali ništa nisu rekli o manjem broju ljudi koji su se prijavili za nešto što se zove HZMO. To znači da postoji oko 30 tisuća ljudi koji smiju živjeti i raditi u Hrvatskoj, a zapravo nemaju posao. Možda su otišli u drugu državu Europske unije, ili možda još nisu ni došli u Hrvatsku, ili možda rade ne poštujući pravila i zakone. Možda postoji nekoliko različitih razloga, ali ne znamo sa sigurnošću. U MUP-u kažu da nemaju informacija koliko je stranih radnika s dozvolama iz Hrvatske prošle godine zatečeno u drugim europskim državama i potom vraćeno u Hrvatsku.

Uglavnom, čini se da ako je i bilo takvih slučajeva, za njih u drugim zemljama nitko ne zna. Mnogi ljudi su zbunjeni brojevima i informacijama o radnicima iz drugih zemalja. Stoga ne čudi da nitko zapravo ne zna koliko ih je i kakva je situacija. Zamislimo da postoji posebna skupina ljudi koji se nazivaju “građani trećih zemalja” koji žele živjeti i raditi u drugoj zemlji. Ministarstvo unutarnjih poslova je kao velika organizacija koja pomaže tim ljudima da dobiju dozvolu da tu žive i rade.

Lani su tim osobama izdali 172.499 posebnih dozvola. No Ministarstvo im također želi dati do znanja da mogu promijeniti posao ako žele.

Continue Reading

Najcitanije

24sata.org

.