tech
Što do sada znamo o 5G tehnologiji ?
Tehnologija je svakim danom sve naprednija, a jedno od najnovijih dostignuća kojem možemo svjedočiti je 5G tehnologija. Tehnologija pete generacije novi je globalni bežični standard i prvi je put predstavljen 2019. Iako su prošle dvije godine od njegove primjene, još uvijek postoji mnogo mjesta na svijetu koja se ne oslanjaju na ovu vrstu mreže . Baš kao i svaki drugi razvoj, mreža pete generacije još uvijek nije u potpunosti prihvaćena, a oko nje postoji toliko zabluda i teorija zavjere.
Ova je mreža stvorena da pomogne digitalnom povezivanju svih, a ovdje ne govorimo samo o ljudima i njihovim pametnim uređajima. Može se implementirati u strojeve, razne predmete i mnoge uređaje. U ovom ćemo članku govoriti o utjecaju 5G tehnologije i pružit ćemo vam više informacija o tome koliko je održiva.
Što je održivost u tehnologiji?
Prvo o čemu ćemo razgovarati je održivost u cjelini. Prema definiciji, održivost znači da nešto može postojati bez ugrožavanja potreba budućih generacija. Drugim riječima, to znači da nešto može postojati samo po sebi, ne treba se oslanjati na nešto drugo, a istodobno će ostaviti prostora za poboljšanja.
Kada govorimo o održivoj tehnologiji, to znači da takva vrsta tehnologije neće negativno utjecati na buduće generacije. Znamo koliki su utjecaj imali različiti uređaji i mreže na okoliš i svi radimo na boljoj budućnosti.
Želimo ograničiti onečišćenje zraka i želimo smanjiti gubitak vode i hrane. U istoj napomeni radimo na stvaranju energetski učinkovitijih proizvoda, smanjenju emisija stakleničkih plinova i stvaranju više obnovljive energije.
Današnja digitalna era imala je puno utjecaja na sve ove stvari, a kaže se da su svi negativni učinci svedeni na minimum. Međutim, još uvijek ima prostora za poboljšanje u svakoj industriji, a stručnjaci rade na stvaranju boljeg okruženja za sadašnje generacije, kao i ljude u budućnosti.
Po čemu je 5G bolji od bilo koje prethodne mreže?
Sad usporedimo najnoviju tehnologiju sa svime čemu smo svjedočili i prije. Tehnologija prve generacije prvi je put predstavljena 80-ih godina i bila je samo analogna mreža. Manje od deset godina kasnije, dobili smo drugu generaciju koja se oslanjala na višestruki pristup s podjelom koda i uvela je digitalnu mrežu.
3G koji smo dobili 2000-ih bio je prvi put da smo dobili mobilne podatke i to je bilo najveće poboljšanje između njega i bilo koje prethodne mreže. Četvrta generacija kombinirala je sva iskustva koja smo imali prije s mrežama, glasom i propusnošću. Kaže se da je ta mreža, koju i danas koristimo, bila pionir u mobilnim podacima bez ikakvih ograničenja.
Kao što smo već spomenuli, 2019. godine, gotovo 30 godina nakon pojave prve generacije, dobili smo petu i najnoviju generaciju bežičnog globalnog standarda. Ova mreža smanjuje sve nedostatke koje je imao 4G i pruža veću brzinu, bolju pouzdanost i uvodi značajke koje će ukloniti većinu ograničenja koja proizlaze iz mrežne komunikacije.
Kaže se da će ova vrsta mreže okupiti sve industrije i promovirati bolje, sigurnije i brže radno okruženje.
Međutim, ovdje se postavlja pitanje, sa svim tim poboljšanjima i sa svim tim promjenama, jesmo li sigurni da možemo biti oko ove mreže i kako će to utjecati na planet? Mnogi ljudi raspravljaju o održivosti ove tehnologije i ne možemo se odmaknuti od pitanja hoće li to dovesti do zdravstvenih problema, zajedno s velikim utjecajem na okoliš.
Održivost mreže pete generacije
Već postoji mnogo različitih vrsta istraživanja o tome kako će ova mreža utjecati na planet, a većina predviđanja je da započinjemo bolji, zeleniji i zdraviji svijet.
Ova je mreža već dokazala svoj učinak na digitalnu budućnost i poziva nas na izgradnju transparentnog, otvorenog i pravednog okruženja.
Kaže se da ćemo s ovom vrstom mreže moći smanjiti emisije vozila uvođenjem sustava za kontrolu signala koji će nadzirati potrošnju goriva, kao i povećati učinkovitost putovanja. Također će imati velik utjecaj na očuvanje vode, jer praćenje vode može nam pomoći u raspodjeli i korištenju vode s boljom racionalnošću. To znači da se možemo pouzdati u pametnu tehnologiju kako bismo saznali koliko vode trošimo svakodnevno, a svi možemo naučiti kako je svakodnevno sačuvati ili ponovno koristiti.
Prihodi IT industrije u Hrvatskoj u 2021. “premašili su 32 milijarde kuna” (4,3 milijarde eura) što je 15 posto više u odnosu na 2020. i 57 posto više u odnosu na “prije više od pet godina”, iako plaće zaostaju za Europom zbog čega industriji sve više nedostaje radnika, objavila je u utorak državna novinska agencija Hina pozivajući se na stručnjake iz HGK.
HGK je organizirala konferenciju o IT sektoru na kojoj je Vlada pozvana na veću potporu ovoj industriji.
Analiza HGK pokazala je da IT sektor u Hrvatskoj raste brže od ostatka gospodarstva, a rastao je i tijekom pandemije. Osim povećanja prihoda u 2021. godini, ostvarila je i rast EBITDA-e od 31,4 posto u odnosu na 2020. te čak 109 posto u odnosu na prije pet godina u 2017. godini, na više od 4,5 milijardi kuna.
Izvoz je iznosio gotovo 12 milijardi kuna, pa je IT sektor 37 posto ukupnih prihoda ostvario na inozemnim tržištima, što je povećanje od 26,3 posto u odnosu na 2020. i dvostruko više u odnosu na 2017. Najveći dio tog izvoza dolazi iz “malog IT-a”. poduzeća” čiji je izvoz bio 3,6 milijardi kuna.
Posljednjih pet godina iu Hrvatskoj je u stalnom porastu broj IT tvrtki, po prosječnoj godišnjoj stopi od 11 posto, tako da ih je krajem 2021. bilo više od 6500, što je 12 posto više u odnosu na 2020.
Hrvatski načelnik policije Nikola Milina izjavio je u nedjelju da je Hrvatska u potpunosti spremna za primjenu schengenske pravne stečevine te da s ostalima u Europskoj uniji radi na implementaciji novih informacijskih sustava.
“Hrvatska policija je sve napravila, a već postoji nekoliko odluka koje govore da je Hrvatska tehnički u potpunosti spremna za primjenu schengenske pravne stečevine. Sada je taj proces na političkoj razini”, rekao je Milina novinarima tijekom posjeta Glini, gdje je nazočio svečanosti povodom 31. godišnjice početka oružanog otpora srpskoj vojnoj agresiji.
Kazao je kako policija s ostalima u EU-u radi na implementaciji novih velikih informacijskih sustava i prilagodbi u vezi s novim paketom koji je u pripremi.
Europsko vijeće u petak je podržalo preporuku za pristupanje Hrvatske europodručju, a idućeg tjedna francusko predsjedanje EU-om započinje proces donošenja odluka o pristupanju schengenskom prostoru bez putovnica. Odluka o pristupanju 1. siječnja mogla bi biti donesena najesen.
Upitan o migracijama, Milina je rekao da je hrvatska policija visoko obučena i pripremljena, ali da taj proces nikada nije stao.
Korisnicima interneta u Hrvatskoj najvažniji su brzina pristupa, cijene, kvalitetna korisnička usluga i brzo otklanjanje kvarova, dok su glasovne usluge mobilne mreže i pristup internetu komunikacijske usluge koje najviše koriste, pokazalo je istraživanje regulatora HAKOM-a.
Istraživanje je za HAKOM, Hrvatsko regulatorno tijelo za mrežnu industriju, provela u prosincu agencija za istraživanje tržišta Ipsos na 1001 ispitaniku u dobi od 18 do 65 godina.
Devedeset i osam posto ispitanika koristi glasovne usluge u mobilnoj mreži, dok je druga najkorištenija usluga pristup internetu (82%).
U fiksnoj mreži glasovne usluge koristi 65% ispitanika, 76% koristi internet kao dio paketa usluga, dok 98% smatra da njihov paket pruža sve usluge koje su im potrebne.
Devedeset i dva posto ispitanika koristi kućnu WiFi mrežu za spajanje na internet, dok 54% koristi mobilnu mrežu, pri čemu 97% to čini putem pametnog telefona, 87% putem prijenosnog računala i 45% putem desktopa.
Oko 50% ispitanika reklo je da bi se prebacilo na optičku vezu u slučaju viših cijena ADSL/VDSL-a, dok gotovo svaki treći ne zna svoju ugovorenu brzinu.
Za većinu ispitanika s brzinama ispod 100 Mbit/s brzina interneta ne predstavlja ograničenje u korištenju interneta, 37% bi željelo imati veće brzine, ali nije spremno za to platiti, dok 22% smatra da su njihove brzine veće od što im je potrebno.
Ispitanici su rekli da nisu imali naviku provjeravati brzinu pristupa, a većina to radi tek kada primijeti da se brzina promijenila.
Istraživanje pokazuje da su tehnički problemi gotovo jednako česti kao i 2020. godine, a najčešće poteškoće su nedostatak pristupa internetu, loša brzina i WiFi problemi.
Ispitanici su rekli da su uglavnom vrlo zadovoljni svojim uslugama i uslugom za korisnike, a njih 68% je to učinilo nekoliko puta.
Kupci najčešće mijenjaju operatere zbog nižih cijena.
Gotovo svi korisnici interneta poduzimaju neke mjere kako bi održali sigurnost na mreži, izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora, štite osobne podatke i ne kontaktiraju nepoznate osobe, iako je 15% reklo da je doživjelo cyber maltretiranje.
-
vijesti2 months agoČelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.
-
vijesti3 months agoPernara je uhitila policija. Rekli su mu zašto je točno priveden.
-
vijesti3 months agoMilanović kaže da za Ivana Turudića zna ozbiljne stvari
-
vijesti3 months agoU rujnu je netko uništio cijelo jedno selo u kojem su živjeli Romi. Policija nam još uvijek nije otkrila tko je to učinio.
-
vijesti3 months agoTurudić se u Virovitici bavio neovlaštenim otimanjem imovine koje su pripadale srpskom narodu.
-
vijesti2 months agoU Njemačkoj, vjeruju u liberalne ideje i drugi koji su demokršćani misle da je politička stranka koja se zove AfD pod kontrolom Rusije.
-
vijesti3 months agoGrupa ljudi iz vlade izabrala Ivana Turudića
-
Uncategorized3 months agoTeško nam je zaposliti kvalificirane ljude