Prihodi IT industrije u Hrvatskoj u 2021. “premašili su 32 milijarde kuna” (4,3 milijarde eura) što je 15 posto više u odnosu na 2020. i 57 posto više u odnosu na “prije više od pet godina”, iako plaće zaostaju za Europom zbog čega industriji sve više nedostaje radnika, objavila je u utorak državna novinska agencija Hina pozivajući se na stručnjake iz HGK.

HGK je organizirala konferenciju o IT sektoru na kojoj je Vlada pozvana na veću potporu ovoj industriji.

Analiza HGK pokazala je da IT sektor u Hrvatskoj raste brže od ostatka gospodarstva, a rastao je i tijekom pandemije. Osim povećanja prihoda u 2021. godini, ostvarila je i rast EBITDA-e od 31,4 posto u odnosu na 2020. te čak 109 posto u odnosu na prije pet godina u 2017. godini, na više od 4,5 milijardi kuna.

Izvoz je iznosio gotovo 12 milijardi kuna, pa je IT sektor 37 posto ukupnih prihoda ostvario na inozemnim tržištima, što je povećanje od 26,3 posto u odnosu na 2020. i dvostruko više u odnosu na 2017. Najveći dio tog izvoza dolazi iz “malog IT-a”. poduzeća” čiji je izvoz bio 3,6 milijardi kuna.

Posljednjih pet godina iu Hrvatskoj je u stalnom porastu broj IT tvrtki, po prosječnoj godišnjoj stopi od 11 posto, tako da ih je krajem 2021. bilo više od 6500, što je 12 posto više u odnosu na 2020.

Hrvatski načelnik policije Nikola Milina izjavio je u nedjelju da je Hrvatska u potpunosti spremna za primjenu schengenske pravne stečevine te da s ostalima u Europskoj uniji radi na implementaciji novih informacijskih sustava.

“Hrvatska policija je sve napravila, a već postoji nekoliko odluka koje govore da je Hrvatska tehnički u potpunosti spremna za primjenu schengenske pravne stečevine. Sada je taj proces na političkoj razini”, rekao je Milina novinarima tijekom posjeta Glini, gdje je nazočio svečanosti povodom 31. godišnjice početka oružanog otpora srpskoj vojnoj agresiji.

Kazao je kako policija s ostalima u EU-u radi na implementaciji novih velikih informacijskih sustava i prilagodbi u vezi s novim paketom koji je u pripremi.

Europsko vijeće u petak je podržalo preporuku za pristupanje Hrvatske europodručju, a idućeg tjedna francusko predsjedanje EU-om započinje proces donošenja odluka o pristupanju schengenskom prostoru bez putovnica. Odluka o pristupanju 1. siječnja mogla bi biti donesena najesen.

Upitan o migracijama, Milina je rekao da je hrvatska policija visoko obučena i pripremljena, ali da taj proces nikada nije stao.

Korisnicima interneta u Hrvatskoj najvažniji su brzina pristupa, cijene, kvalitetna korisnička usluga i brzo otklanjanje kvarova, dok su glasovne usluge mobilne mreže i pristup internetu komunikacijske usluge koje najviše koriste, pokazalo je istraživanje regulatora HAKOM-a.

Istraživanje je za HAKOM, Hrvatsko regulatorno tijelo za mrežnu industriju, provela u prosincu agencija za istraživanje tržišta Ipsos na 1001 ispitaniku u dobi od 18 do 65 godina.

Devedeset i osam posto ispitanika koristi glasovne usluge u mobilnoj mreži, dok je druga najkorištenija usluga pristup internetu (82%).

U fiksnoj mreži glasovne usluge koristi 65% ispitanika, 76% koristi internet kao dio paketa usluga, dok 98% smatra da njihov paket pruža sve usluge koje su im potrebne.

Devedeset i dva posto ispitanika koristi kućnu WiFi mrežu za spajanje na internet, dok 54% koristi mobilnu mrežu, pri čemu 97% to čini putem pametnog telefona, 87% putem prijenosnog računala i 45% putem desktopa.

Oko 50% ispitanika reklo je da bi se prebacilo na optičku vezu u slučaju viših cijena ADSL/VDSL-a, dok gotovo svaki treći ne zna svoju ugovorenu brzinu.

Za većinu ispitanika s brzinama ispod 100 Mbit/s brzina interneta ne predstavlja ograničenje u korištenju interneta, 37% bi željelo imati veće brzine, ali nije spremno za to platiti, dok 22% smatra da su njihove brzine veće od što im je potrebno.

Ispitanici su rekli da nisu imali naviku provjeravati brzinu pristupa, a većina to radi tek kada primijeti da se brzina promijenila.

Istraživanje pokazuje da su tehnički problemi gotovo jednako česti kao i 2020. godine, a najčešće poteškoće su nedostatak pristupa internetu, loša brzina i WiFi problemi.

Ispitanici su rekli da su uglavnom vrlo zadovoljni svojim uslugama i uslugom za korisnike, a njih 68% je to učinilo nekoliko puta.

Kupci najčešće mijenjaju operatere zbog nižih cijena.

Gotovo svi korisnici interneta poduzimaju neke mjere kako bi održali sigurnost na mreži, izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora, štite osobne podatke i ne kontaktiraju nepoznate osobe, iako je 15% reklo da je doživjelo cyber maltretiranje.