Connect with us

Biznis

Njemački restorani imaju velikih problema

Published

on

NJEMAČKI ugostitelji pokušavaju pronaći radnike nakon što su mnogi napustili posao tijekom karantene zbog koronavirusa. Gdje su oni sada? I koliko dugo industriji treba oporavak? “Zbog nedostatka osoblja sada nudimo ograničen izbor jela”, stoji na jelovniku restorana Meersburg na Bodenskom jezeru. U brojnim kafićima i restoranima raspisani su oglasi u kojima se traže konobari ili kuhari, piše Deutsche Welle u današnjem članku.

Continue Reading
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Biznis

Otprilike 27 od svakih 100 žena u Hrvatskoj ne može napredovati na poslu zbog svoje obitelji.

Published

on

By

Udruga B.a.B.e pokreće novi projekt kako bi pomogla ljudima da razumiju kako uskladiti svoj poslovni i privatni život.

Otkrili su da mnoge žene moraju raditi u različitim smjenama, a neke propuštaju prilike za posao zbog svojih obiteljskih obaveza. Projekt želi naučiti ljude da dječake i djevojčice treba tretirati jednako te da je važno da mame i tate dijele odgovornosti. Također žele promijeniti pravila koja nisu pravedna prema obiteljima. Tamara Šterk, voditeljica projekta, u travnju je s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva dogovorila plaćanje prve godine projekta. Projektom se želi pomoći da više žena dobije posao i ostane na njemu u Hrvatskoj.

Također želi pomoći poslodavcima da zadrže dobre radnike. Istraživanja pokazuju da je veliki izazov za žene da rade više usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza. Žene uglavnom rade u smjenama. U studiji od 2020. do 2023. istraživači su otkrili da više žena nego muškaraca radi različito radno vrijeme, što im otežava usklađivanje posla i brige o djeci. Ženama je teže raditi kada njihov posao nije dobar za brigu o obitelji. Mnoge se žene osjećaju kao da propuštaju šanse za bolji posao jer se moraju brinuti za svoje obitelji.

Većina mama uzima odsustvo s posla kada im je dijete bolesno, ali tate to rijetko čine. Mnogo je vjerojatnije da će mame uzeti odsustvo s posla kada je dijete bolesno nego tate. 65% mama obično uzima bolovanje zbog bolesnog djeteta, a samo 6% tata. U studiji o kućnim poslovima pokazalo se da većinu rutinskih poslova obavljaju žene. Oko 90 do 97 posto žena su te koje obavljaju te poslove. Na primjer, kada je u pitanju sastavljanje popisa za trgovinu, 58% žena to čini u usporedbi sa samo 6% muškaraca. Pri planiranju obroka pomaže 69% žena, a samo 4% muškaraca. A kada je riječ o tome da drugi članovi obitelji pomognu u kućnim poslovima, samo 6% muškaraca to čini u usporedbi s 49% žena. To pokazuje da postoji velika razlika u tome koliko muškarci i žene pomažu u kućanskim poslovima.

Ponekad mame obavljaju većinu posla kada je u pitanju planiranje zabavnih stvari za djecu, kao što su sastanci za igru ​​i rođendani, te njihovo odvođenje liječniku. Tate rjeđe pomažu u tim područjima. Žene su obično te koje razgovaraju sa školom i vrtićem, provjeravaju kako im djeca idu u školi, prisjećaju se rođendana i brinu da svi u obitelji pomažu u poslovima.

Muškarci nisu skloni takvim stvarima. Veća je vjerojatnost da će preuzeti odgovornost za rješavanje obiteljskih problema. Istraživanja pokazuju da će, kada se obitelji svađaju, i mame i tate podjednako vjerojatno pokušati popraviti stvari. Mame prvo pokušavaju smiriti stvari u 25 od 100 slučajeva, tate u 21 od 100 slučajeva, a oba roditelja zajedno u 53 od 100 slučajeva. Istraživanje na 3600 ljudi pokazalo je da su i mame i tate gotovo jednako odgovorni za plaćanje računa u svojim domovima. Račune rješava oko 37 posto mama, a 35 posto tata. U 27 posto obitelji oba roditelja dijele odgovornost. Istraživanje je pokazalo da mnoge obitelji još uvijek slijede stare načine raspodjele poslova, što ženama može otežati rad i neovisnost.

To također može povećati vjerojatnost da će žene doživjeti nasilje jer imaju manju kontrolu nad vlastitim životom. Kaže da je razlog zašto ima više žena koje brinu o djeci nego muškaraca to što nema dovoljno mjesta za brigu o djeci izvan kuće, a mnoge žene prestaju raditi ili rade manje kako bi se brinule o svojoj djeci.

Continue Reading

Biznis

Dolar je postao manje moćan, a cijena nafte poskupjela.

Published

on

By

Danas su na azijskim tržištima porasle cijene dionica. No, ljudi su oprezni s trgovanjem jer čekaju nova pravila koja će pomoći kineskom tržištu i nagađaju kada bi kamata mogla pasti. MSCI indeks, koji pokazuje koliko dobro stoje dionice u Aziji (osim u Japanu), jutros je porastao za 0,4 posto.

Ovo je drugi dan zaredom da raste. No, u Japanu je Nikkei indeks pao za 0,2 posto, au Hong Kongu cijene dionica pale su za 0,4 posto. S druge strane, u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji cijene dionica porasle su između 0,4 i 1,1 posto. Jučer je kinesko tržište dionica jako poraslo jer je vlada donijela neke odluke kako bi pomogla tržištu dionica. Ali danas su investitori oprezniji i ne preuzimaju toliko rizika. Porasle su i burze u Aziji. Cijene dionica su porasle u Šangaju, ali su pale u Hong Kongu jer investitori čekaju dodatnu pomoć vlade.

Ljudi su jako oprezni jer kinesko gospodarstvo ne raste brzo i moglo bi biti velikih problema s kućama. Zbog toga su cijene dionica jako pale. Vlada pokušava učiniti da se ljudi osjećaju bolje u gospodarstvu dajući im više razloga za ulaganje. Neki stručnjaci smatraju da vlada mora učiniti više kako bi ljudi imali povjerenja u budućnost. Jučer su porasle cijene dionica na mnogim burzama, pa tako i na Wall Streetu. Dow Jones porastao je za 0,4 posto, S&P 500 za oko 0,2 posto, a Nasdaq indeks za 0,1 posto. Tijekom dana su se cijene dionica stalno mijenjale između rasta i pada, ali su pred kraj dana još malo porasle.

Ulagači su oprezni jer su se nadali da će kamate pasti u ožujku, ali sada nisu sigurni jer je čelnik središnje banke rekao da će se sve promjene događati sporije nego što se mislilo. Jučer su neki važni ljudi koji odlučuju o novcu govorili o problemu koji se zove inflacija. Svi su rekli kako je razina inflacije još uvijek previsoka, pa nije pravo vrijeme za promjene kamatnih stopa. To je zabrinulo neke ljude i izazvalo probleme na tržištu. S druge strane, mnoge su američke tvrtke u posljednja tri mjeseca poslovale vrlo dobro, što je pomoglo tržištu. Ali u isto vrijeme vrijednost dolara je pala, a cijena nafte je porasla.

Vrijednost dolara u usporedbi s drugim vrstama novca malo je pala na valutnim tržištima. Indeks dolara je poput mjernog alata koji nam govori koliko američki dolar vrijedi u usporedbi s drugim važnim valutama u svijetu. Jutros je dolarov indeks bio na 104,14 bodova, no jučer u isto vrijemebio je malo viši na 104,38 bodova. Jučer je vrijednost dolara u odnosu na japanski novac malo pala sa 148,60 na 147,85 jena. Američki je novac oslabio u odnosu na europski pa je euro poskupio na 1,0760 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0750 dolara.

Cijena nafte je malo porasla. U Londonu je barel poskupio vrlo malo, au Americi je poskupio još malo.

Continue Reading

Biznis

U prosincu su pale cijene stvari koje se proizvode u Europi.

Published

on

By

U prosincu su u Europi, pa tako iu Hrvatskoj, pale cijene stvari koje tvornice proizvode. Ove informacije dolaze iz Eurostata. U prosincu su cijene stvari koje proizvode tvornice u eurozoni pale za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Prethodnog mjeseca cijene su pale za 0,3 posto. U EU su cijene pale za 0,9 posto u odnosu na prošli mjesec, kada su također pale za 0,3 posto. Najviše su pale cijene energije, 2,3 posto u eurozoni i 2,4 posto u EU. Kad ne računamo energetski sektor, cijene stvari koje se proizvode u eurozoni pale su samo malo, za 0,1 posto. U cijeloj Europskoj uniji cijene su pale nešto više, 0,2 posto.

Najveći rast cijena imala je Grčka. U prosincu su u Irskoj dosta pale cijene proizvodnje stvari, za 12 posto. Nizozemskoj i Estoniji također su pale cijene, ali ne toliko, za 1,8 i 1,4 posto. U Hrvatskoj su cijene koje proizvođači zaračunavaju za svoje proizvode u prosincu malo pale u odnosu na studeni, kada su neznatno porasle. Najviše su poskupjele stvari u Grčkoj, za 1 posto. Zatim su u Belgiji porasle za 0,5 posto. A na Cipru i u Luksemburgu porasle su za po 0,3 posto. Ali ukupno gledano, cijene su ipak niže u odnosu na prošlu godinu. U prosincu su u Europi jako pale cijene stvari koje tvornice proizvode.

U eurozoni su pale za 10,6 posto, au EU za 10 posto. U studenom su također pale, ali ne toliko, za 3,2 posto i 2,1 posto. U prosincu je energetski sektor u eurozoni i EU zabilježio zaista veliki pad. U eurozoni je smanjen za 27,5 posto, au EU za 25,6 posto. Tri mjeseca zaredom padaju cijene stvari koje tvornice proizvode iu eurozoni iu EU, osim u energetskom sektoru. U eurozoni cijene su pale 0,4 posto, au EU 0,6 posto. U Irskoj postoji vrlo veliki vodopad.

Cijene stvari koje se proizvode u Irskoj u prosincu su znatno pale u odnosu na prošlu godinu. Cijene su također pale u Italiji i Bugarskoj, ali ne toliko kao u Irskoj. U studenom su cijene stvari proizvedenih u Hrvatskoj poskupjele za 0,6 posto, a onda su u studenome pale za 1,4 posto. Najviše su poskupjele stvari u Luksemburgu, 20,2 posto. U Slovačkoj su cijene porasle za 13,3 posto, au Sloveniji za 2,0 posto.

Continue Reading

Najcitanije

.