Connect with us

vijesti

Značajan dio vladinog jesenjeg paketa pomoći stupa na snagu

Published

on

Značajan broj mjera Vladinog jesenskog paketa za zaštitu kućanstava i poduzeća od skoka cijena energenata i hrane stupa na snagu 1. listopada, uključujući ograničenje cijena električne energije za kućanstva te realni i javni te neprofitni sektor.

Vladin paket pomoći od 2,8 milijardi eura predstavljen je 8. rujna.

Po najnovijem paketu mjera, od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023., kućanstva će plaćati 59 eura po megavat-satu za potrošnju do 2500 kilovatsati električne energije i 88 eura u prosjeku za potrošnju iznad tog praga.

U kategoriju kućanstva bit će uključeni vrtići, škole, fakulteti, domovi umirovljenika, nevladine organizacije, vjerske zajednice, općine i gradovi. Oni će podlijegati univerzalnoj tarifi od 62 €/MWh.

Poduzeća koja potroše manje od 250.000 kWh u sljedećih šest mjeseci plaćat će 0,52 kune (0,07 eura) po kWh, a ona koja troše više 1,62 eura. Veliki potrošači koji koriste više od 2,5 gigavata podliježu tarifi od 250 €/MWh.

Cijene prirodnog plina za kućanstva bit će ograničene do 31. ožujka 2023. Na razini EU priprema se model za poduzetnički sektor.

Što se tiče toplinske energije, jedinična cijena za 160.000 kućanstava i obrta s centralnim i zatvorenim sustavima grijanja ostat će nepromijenjena.

Vlada je pripremila i paket pomoći od 1,1 milijuna kuna (147.000 eura) za one koji koriste drvo kao gorivo za grijanje, a procjenjuje se da će tom shemom biti obuhvaćeno oko 35.000 korisnika.
Povećanje neoporezivih primitaka, isplata umirovljenicima

Neoporezive posebne nagrade povećavaju se s 3.000 kuna (400 eura) na 5.000 (667 eura) godišnje, a nagrade za radni učinak s 5.000 na 7.500 kuna (1.000 eura).

Neoporezivi iznosi paušala za pokrivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5.000 na 6.000 kuna (800 eura) godišnje, a neoporezive mirovinske otpremnine povećavaju se s 8.000 kuna (1.066 eura) na 10.000 kuna (1.330 eura).

130.000 korisnika dječjeg doplatka dobit će jednokratnu isplatu od 300 kuna (40 eura) za jedno dijete, 500 kuna (67 eura) za dvoje djece, 700 kuna (93 eura) za troje djece, 900 kuna (120 eura) za četvero djece i 1100 kn (145 €) za petero djece..
Jednokratne energetske naknade u listopadu će dobiti 689.000 umirovljenika

Gotovo 689.000 primatelja mirovina nižih od 4360 kuna (581 €) dobit će jednokratnu energetsku naknadu u listopadu u sklopu državnog programa potpore za račune za energente, dok će primateljima mirovina iz inozemstva koja ispunjavaju uvjete ta potpora biti isplaćena u prosincu.

Vlada je ove jeseni izdvojila 462,2 milijuna kuna (62 milijuna eura) za potpore umirovljenicima za račune za energiju.

Vlada je ove jeseni izdvojila 462,2 milijuna kuna (62 milijuna eura) za potpore umirovljenicima za račune za energiju.

U okviru programa potpore za troškove energenata isplaćivat će se 1200 kuna izravne potpore umirovljenicima čija je naknada manja od 1850 kuna, a u tu kategoriju spada oko 97.000 umirovljenika, podaci su Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Oko 98.000 umirovljenika s mjesečnim naknadama do 2.350 kuna dobit će 900 kuna izravne potpore za svoje račune za energiju.

Oko 300.000 korisnika mirovina do 3350 dobit će 600 kuna.

Procjenjuje se da oko 194.000 korisnika mirovina do 4360 kuna u listopadu ima pravo na 400 kuna jednokratne energetske naknade.

Hrvatski državljani koji primaju i hrvatsku i inozemnu mirovinu dužni su do 30. studenog dostaviti dokaze o mjesečnoj mirovini, a svi oni s mirovinom nižom od 4360 kuna imat će pravo i na ovu vrstu izravne potpore koja će se isplaćivati u prosincu.
Nezaposleni dobivaju 33 eura mjesečno za listopad, studeni i prosinac kao dio paketa pomoći

Nezaposlenim osobama prijavljenim na evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 1. rujna mjesečno će se isplaćivati ​​250 kuna (33 eura) za listopad, studeni i prosinac.

Ugroženim kupcima energije naknada će se povećati sa 400 kuna (53 eura) na 500 kuna (67 eura). Isto povećanje vrijedit će i za udomitelje.

Sredstva za program Zaželi ženu za zapošljavanje žena povećat će se za 245 milijuna kuna (33 milijuna eura).
Ograničene su cijene za devet osnovnih prehrambenih proizvoda

Odlukom Vlade o izravnim mjerama kontrole cijena pojedinih prehrambenih proizvoda utvrđuje se i gornja granica cijena devet prehrambenih proizvoda, među kojima su ulje, brašno, šećer, svinjetina, pileće meso i miješano mljeveno meso, kako bi se očuvala kupovna moć građana. .

Prema Vladinoj odluci, najviša maloprodajna cijena jestivog suncokretovog ulja po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna (2,12 eura), a marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu umanjenu za sve rabate i izvanfakturne popuste može iznositi najviše 5 posto. .

Najviša maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto mliječne masti ne smije biti veća od 7,39 kuna (0,98 eura) po litri, uz maksimalnu maržu od 5 posto.

Continue Reading
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

vijesti

Putin i Kim dogovorili su zajednički rad protiv zemalja na Zapadu.

Published

on

By

Ruski veleposlanik pozvan je na sastanak s južnokorejskim dužnosnicima jer su bili zabrinuti zbog vojne suradnje Rusije sa Sjevernom Korejom.

Rekli su veleposlaniku da je to protiv međunarodnih pravila i da uzrokuje probleme u regiji i između Rusije i Južne Koreje. Južna Koreja je 20. lipnja rekla da bi se mogla predomisliti oko davanja oružja Ukrajini zbog dogovora između Sjeverne Koreje i Rusije. Prije toga, Južna Koreja je rekla ne davanju oružja Ukrajini. Čelnik Rusije rekao je Južnoj Koreji da bi davanje oružja Ukrajini bila loša ideja. Ako Južna Koreja to učini, Rusija će donijeti odluke koje se Južnoj Koreji neće svidjeti. Predsjednik Putin posjetio je Sjevernu Koreju 18. i 19. lipnja. Ovo je bio njegov prvi posjet od 2000. godine.

Rusija i Sjeverna Koreja sklopile su dogovor da će pomoći jedna drugoj ako ikada dođe do rata. Između dva puta kada idete vidjeti nekoga ili nešto. Gledajući dva posjeta koja su se dogodila u razmaku od dvadeset godina, možemo vidjeti kako su se Rusija i Sjeverna Koreja mijenjale tijekom vremena. Početkom stoljeća ruski je predsjednik posjetio Sjevernu Koreju kako bi im pokušao pomoći da se slažu s drugim zemljama.

Dvadeset pet godina kasnije, predsjednik Rusije posjećuje Pjongjang iako ga se doživljava kao izazivača problema. Zbog toga se Kim Jong-un čini razumnijim u usporedbi. Putin ide u Sjevernu Koreju jer želi pokazati Zapadu da postoje drugi načini za izgradnju odnosa, budući da drugim diplomatskim kanalima nisu uspjeli napredovati. Jednostavnije rečeno, Putin je pokušao Sjevernu Koreju učiniti prijateljskijim s drugim zemljama, ali je time Rusiju također približio Sjevernoj Koreji.

To je bila promjena u odnosu na vrijeme kada je Rusija bila dio SSSR-a, koji nije baš volio Sjevernu Koreju. Čelnici SSSR-a nisu voljeli sjevernokorejske vođe, posebno obitelj Kim za koju su mislili da se samo pretvara da je komunistička. To znači da iako je Sovjetski Savez pomogao Sjevernoj Koreji tijekom Korejskog rata, oni nisu posjetili Pjongjang jer su bili više fokusirani na svoje interese.

Ljudi u Sovjetskom Savezu žalili su svoje susjede u istočnoj Aziji. Ni nakon raspada SSSR-a, odnosi između zemalja nisu postali puno bolji. Godine 2000., kada je Putin prvi put posjetio Sjevernu Koreju, sklopili su dogovor. Sjeverna Koreja pristala je prestati proizvoditi opasno oružje poput projektila i nuklearnih bombi u zamjenu za obećanja Rusije.

Putin se sprijateljio s čelnikom Sjeverne Koreje, formira novi tim koji se želi držati podalje od zapadnih zemalja.

Kaže da je on vođa te skupine koja ne voli globalnu suradnju. Iako obojica ne vole Zapad i imaju neke zajedničke stvari, ipak su vrlo različiti lideri. Putin nije rođen u izolaciji kao Kim, već ju je sam izazvao. Nakon napada na Ukrajinu bilo je jasno da je Kremlj spreman na izolaciju ako vojnom silom riješi krizu.

Sjeverna Koreja se često vidi kao veliki problem, ali oni zapravo nisu započeli rat mnogo godina. S druge strane, Putin je rekao da neće biti rata u Ukrajini, ali onda se on dogodio. Nakon što je dugo vremena govorila drugim zemljama da je Rusija dobra u rješavanju problema sa zemljama koje ne slijede pravila, poput Irana i Sjeverne Koreje, Rusija se i sama počela ponašati kao jedna od onih zemalja koje krše pravila.

Zbog toga su ljudi manje razmišljali o Rusiji i izgubila dio svoje moći u toj skupini prekršitelja pravila. Ali sada Rusija pokušava pronaći načine za suradnju s tim zemljama kako bi izbjegla kaznu i izgledala kao dobar partner.

 

Putin i Sjeverna Koreja dogovorili su se da će pomoći jedno drugome ako budu napadnuti.

To bi moglo značiti da bi se Sjeverna Koreja morala boriti s Rusijom protiv Ukrajine, ali to nije zajamčeno. Rusija i Sjeverna Koreja sve više surađuju na vojnim aktivnostima. Ovim dokumentom je potvrđena i ozvaničena njihova suradnja. Sjeverna Koreja daje Rusiji oružje za rat u Ukrajini, a ovaj dokument će im olakšati da nastave i možda čak pošalju još oružja.

S druge strane, grad Pyongyang dobiva pomoć iz Moskve. Moguće je da će Moskva dopustiti Sjevernoj Koreji da dobije vojne zrakoplove, dalekometne projektile ili tehnologiju za njihovu izradu. Ovo je način na koji Rusija reagira na ideju slanja borbenih zrakoplova u Ukrajinu i davanja više oružja Ukrajini od zapadnih zemalja. Zapad Ukrajini daje oružje, a Rusija odgovara na način koji nije pošten. To bi moglo zabrinuti zemlje poput Južne Koreje i Japana. Rusija pokazuje da može pomoći zemljama koje ne vole Zapad i možda će učiniti više ovakvih stvari u budućnosti.

Važno je uzeti u obzir Kinu kada razmišljamo o odnosu između Rusije i Sjeverne Koreje. Kina je vjerojatno odobrila savez između Rusije i Sjeverne Koreje, jer bez njihovog dogovora to vjerojatno ne bi ni bilo. Putinov posjet Sjevernoj Koreji, koja je bliska Kini, Peking možda nije doživio pozitivno. To je zato što zemlje poput Rusije i Kine imaju posebna područja koja smatraju svojima i ta je ideja odigrala ulogu u sukobu u Ukrajini.

Continue Reading

vijesti

Cijene nafte su gotovo na 86 dolara.

Published

on

By

Cijena nafte ostala je oko 86 dolara jer su neki ljudi zabrinuti da bi tvrtkama moglo biti teže posuđivati ​​novac, što bi moglo usporiti gospodarstvo.

Zbog toga su neki ljudi manje uzbuđeni zbog ljetne sezone putovanja u SAD-u. U Londonu je cijena barela nafte u kolovozu nakon ručka pala za 20 centi i iznosila je 85,81 dolar. U Americi je cijena također pala za sličan iznos na 81,44 dolara. Trgovci su uzbuđeni zbog više ljudi koji ovog ljeta putuju u SAD. Velika banka smatra da će zbog toga u trećem kvartalu biti prodano 1,3 milijuna barela nafte manje. Stvari koje uzrokuju iznenadni skok cijena. Cijene su porasle jer su se ljudi nadali kupnji, a nije bilo toliko stvari u trgovinama. Također, budući da postaje sve toplije i uskoro bi moglo doći do velikih oluja, više bi ljudi moglo htjeti kupovati stvari u budućnosti.

Stručnjaci smatraju da će najnovije informacije iz SAD-a vjerojatno pokazati da je uskladištena tri milijuna barela nafte manje u odnosu na prošli tjedan, prema anketi koju je proveo Reuters. Ukrajinski dronovi neprestano napadaju važna mjesta u Rusiji koja proizvode energiju, poput nafte i plina. Zbog toga je za zemlje rizičnije međusobno trgovati, a ljudima bi moglo biti teže doći do energije koja im je potrebna. Prošlog su tjedna bespilotne letjelice napale četiri mjesta gdje proizvode gorivo, uključujući jedno veliko u južnoj Rusiji zvano Ilsky.

Kad više ljudi želi kupiti stvari, a možda je manje tih stvari dostupno, to može povećati cijene. Ali kada su kamatne stope visoke dulje vrijeme, to može učiniti da ljudi ne žele potrošiti toliko novca, što može usporiti količinu stvari koju ljudi kupuju. Ashley Kelty iz Panmure Gordona zabrinuta je da središnjim bankama treba predugo da snize kamatne stope, što usporava oporavak svjetskog gospodarstva. Središnja banka SAD-a rekla je da će vjerojatno zadržati kamatne stope na istom nivou neko vrijeme kako bi spriječila prebrzi rast cijena.

Fedova poruka ojačala je dolar, pa ljudi koji koriste druge valute nisu htjeli kupovati toliko nafte. OPEC je priopćio da je u ponedjeljak cijena barela nafte iz njegovih članica ostala približno ista na 85,98 dolara.

Continue Reading

vijesti

Preminuo muškarac koji se ozlijedio zapalivši se na Markovom trgu.

Published

on

By

Muškarac koji se danas zapalio na Markovom trgu preminuo je u bolnici.

Iz zagrebačke bolnice priopćili su da je muškarac koji se teško ozlijedio i za kojeg su se brinuli liječnici nažalost preminuo nakon 21 sat. Čovjek je zadobio teške opekline po cijelom tijelu. Jutros je netko pozvao policiju jer je vidio osobu kako se pali u blizini važnog mjesta u Hrvatskoj.

Osoba je prebačena u bolnicu nakon što se to dogodilo. Premijer i još neki važni ljudi brzo su otišli na mjesto gdje se nešto loše dogodilo da vide što se događa. Tu je već bio liječnik koji je pomogao ozlijeđenom.

Kasnije se premijer ispričao obitelji ozlijeđene osobe. Također je rekao da želi da odgovorni nastave svima govoriti što se dogodilo.

Continue Reading

Najcitanije

.