vijesti
Naknada za pretvorene zajmove izvan dosega direktive o zaštiti potrošača
Donošenjem presude o pravu na naknadu za preplaćene kamate za kredite vezane uz stranu valutu nakon konverzije, Sud pravde EU-a utvrdio je da ti krediti ne spadaju u područje primjene Direktive o zaštiti potrošača.
Sud je u četvrtak objavio odluku u kojoj se navodi da se direktiva od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba tumačiti na način da ugovorne odredbe koje odražavaju nacionalno pravo prema kojem je prodavatelj ili pružatelj usluga bio dužan potrošaču predložiti izmjene i dopune njihovog izvornog ugovora sporazumom čiji je sadržaj određen tim odredbama i koji je potrošač mogao prihvatiti, ne spadaju u materijalno područje primjene direktive.
To se odnosi na slučaj A.H. protiv Zagrebačke banke u vezi s povratom iznosa koji je banka navodno neopravdano stekla temeljem nepoštenih odredbi koje su prvobitno bile sadržane u ugovoru o kreditu koji su strane sklopile, a naknadno su izmijenjene putem aneksa koji je sadržavao predviđene izmjene i dopune. u hrvatskom pravu.
Franak: Odluku će donijeti Vrhovni sud
Presuda u ovom slučaju čeka se od listopada 2020. godine kada se Općinski građanski sud u Zagrebu obratio Sudu EU, a neovisna odvjetnica Juliane Kokott rekla je da stvar nije u nadležnosti Suda EU.
Udruga dužnika Franak s deviznim kreditima priopćila je u četvrtak da sud nije presudio da nije nadležan za ovaj slučaj, ali nije odgovorio na postavljena pitanja. To znači da će odluka o pravu na obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima sada biti proslijeđena Vrhovnom sudu, priopćila je nevladina udruga.
“Nismo dobili odštetu i Vrhovni sud mora donijeti jedinu pravednu odluku, a to je da na temelju vještačenja utvrdimo naša prava”, jer bez pravilnog obračuna nije moguće utvrditi je li ravnoteža između prava i obveza potrošača i banaka ostvarena je konverzijom kredita, zaključila je nevladina udruga.
HUB: Sud EU potvrdio da je hrvatski slučaj specifičan
Hrvatska udruga banaka (HUB) priopćila je kako je presudom Suda Europske unije potvrđen stav HUB-a da je hrvatski slučaj kredita indeksiranih u CHF specifičan u odnosu na druge zemlje EU jer je konverzija provedena u skladu sa zakonom. koji je bio obvezujući za banke, ali dobrovoljan za potrošače.
HUB je citirao nalaz suda da Direktiva 94/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima nije primjenjiva na ugovorne odredbe koje odražavaju obvezne odredbe nacionalnog prava ili, u hrvatskom slučaju, odredbe ugovora o konverziji sklopljenih u skladu s odredbama Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima iz 2015.
Pretpostavlja se da je nacionalno zakonodavstvo svojom intervencijom uspostavilo ravnotežu između prava i obveza ugovornih strana te je takva odluka u skladu sa sudskom praksom, poručuju iz HUB-a, podsjećajući da 94 posto korisnika CHF kredita dobrovoljno pretvorili svoje obveze.
HUB je napomenuo da su prema izmijenjenom zakonu banke snosile pun trošak konverzije, koji je iznosio 7,5 milijardi kuna (1 milijarda eura), te da je konverzija osigurala da vlasnici kredita u CHF imaju jednak status kao i oni koji imaju kredite u eurima.
“Imajući to na umu, bilo kakva daljnja naknada jedne kategorije dužnika bila bi diskriminirajuća i narušila bi ravnotežu utvrđenu zakonom”, poručili su iz HUB-a.
Također je navedeno da je Vrhovni sud RH utvrdio da su ugovori o konverziji sklopljeni na temelju izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju pravovaljani i imaju pravni učinak kada su odredbe osnovnog ugovora o zajmu koje se odnose na promjenjivu kamatnu stopu i deviznu klauzulu proglašene ništavnim i nevažeće, te da vlasnici CHF kredita imaju isti status kao i vlasnici eurskih kredita.
Iz HUB-a su poručili da je to stajalište sada dodatno potvrdio i Sud EU te da valjanost pretvorbe i njezin učinak na nadoknadu potrošača više ne bi trebali biti u nadležnosti sudova.
vijesti
Kolakušić smatra da se velike novinske kuće trude da ljudi ne vole europske izbore.
MISLAV Kolakušić na televiziji je govorio o planovima koje ima za EU izbore i što će učiniti ako uđe u EU parlament.
Europski parlament je vrlo važan jer se u njemu donose važne odluke koje se tiču Hrvatske. Ne radi se samo o plaćama političara, već o politici koja utječe na sve u Europskoj uniji, pa tako i na Hrvatsku. Ključno je obratiti pozornost na izbore i odluke koje se donose u Europskom parlamentu jer imaju veliki utjecaj na našu zemlju.
Vlast u Hrvatskoj i čelnici EU stvaraju velike probleme našoj zemlji. Dopuštaju previše ljudima iz drugih zemalja da dolaze ovdje raditi za vrlo malo novca. To otežava hrvatskim ljudima pronalaženje dobrih poslova i mjesta za život. Mnogi naši građani zbog toga napuštaju zemlju.
Bez našeg snažnog glasa u Bruxellesu i s nekim hrvatskim političarima koji se slažu sa svime što Ursula von der Leyen predlaže, i drugima koji podržavaju rodnu ideologiju, Hrvatska bi se mogla teško osloboditi određenih globalnih politika.
To je unatoč tome što su druge europske zemlje uspjele u tome.
vijesti
Budite oprezni u vožnji jer su pojedini dijelovi kolnika mokri i skliski.
Pojedini kolnici u Gorskom kotaru, dijelu Hrvatske, mokri su i skliski.
Ali većina cesta još uvijek je u redu za vožnju, osim na nekim područjima gdje se gradi. Iz Hrvatskog autokluba poručili su da je vožnja ovim prometnicama i dalje moguća. Pojačan je promet i na zagrebačkoj obilaznici.
Više je automobila na cesti kod Zagreba u smjeru istoka. Budite oprezni i vozite sporije u zonama radova na Jadranskoj magistrali i kod Splita. Neke su ceste zatvorene zbog radova. Na autocesti A4 na čvoru Komin zatvoreni su kolnički trakovi prema Goričanu i Zagrebu.
Na autocesti A6 zatvoren je izlaz na čvoru Orehovica ako vozite iz smjera Zagreba prema Trsatu i centru Rijeke. Možete ići drugim putem preko čvora Čavla ili čvora Rijeka istok. Većina graničnih prijelaza nema duge kolone.
Putovanje brodom je jednostavno i glatko.
vijesti
Čelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.
Čorušić je osoba koja vodi bolnicu u Zagrebu i dio je političke grupacije HDZ-a. Bio je u TV emisiji govoreći o liječnicima koji su nezadovoljni i žele prestati raditi.
Rekao je da liječnici nemaju dobar razlog za uzrujanost jer im je trenutno jako dobro. Podsjetimo, Ćorušić je postao šef jer ga je izabrao Tomislav Karamarko. No, o njemu se nije pričalo na lijep način. Pojednostavljeno rečeno, pogriješio je tijekom operacije i iz ženskog tijela izvadio krivi dio. Također je zaboravio ukloniti komad tkanine s trbuščića druge osobe nakon operacije. U ponašanju ove osobe postoji nešto više. Ponašali su se vrlo glupo dok su bili jako pijani i plašili su djecu.
Čak su prijetili ljudima pištoljem i pucali oko mjesta gdje drugi žive. I to nije sve. Čvrsto vjeruju da nikome ne bi smjeli pobaciti i zaista su odani svojim katoličkim uvjerenjima. Ljudi su sumnjičavi i da bi mogli biti upleteni u prodaju organa u bolnici u kojoj rade. Kad je prvi put došao na TV, govorio je o tome koliko ljudi zarađuju. “Nemam sve tablice u glavi. Svima će plaća biti veća, otprilike mogu reći da je za mladog mlađeg doktora to oko 1800 eura mjesečno bez prekovremenih.
A za starije kolege plaća je oko 1800 eura mjesečno.”Može ići i do 2980 eura”, rekao je.Jorušić je. “Dugo sam u sustavu i liječnicima nikada nije bilo tako lako.” “Mislim da štrajka liječnika neće biti jer sam, objektivno gledano, dugo u sustavu i liječnicima nikad bolje nije bilo. Kad smo bili mladi, bili smo sretni što smo dobili specijalizaciju. I.” “Vjerujem da će se uspjeti postići dogovor resornog ministra i sindikata. Plaće liječnika, ali i svih zdravstvenih radnika, u zadnjih osam godina porasle su gotovo 90, 100 posto”, rekao je Ćorušić. Neki liječnici razmišljaju o tome da neko vrijeme ne rade jer smatraju da ih treba više platiti.
No, zanimljivo je jer vole i višak slobodnog vremena. To je kao ako liječnik mora raditi u subotu, ne mora raditi u ponedjeljak. Dakle, malo je zbunjujuće. Nadam se da će se svi dogovoriti oko poštenih plaća i da neće biti štrajka. Zanimalo ih je radi li ministar Beroš dobar posao u vođenju zdravstvenog sustava. Ne mogu reći radi li dobro posao ili ne, ali mislim da se maksimalno trudi. Iskreno se nadam da do štrajka neće doći. Svima su plaće sve veće. Ova vlada je jedina koja je napravila način da plaća ljude na poslovima koji pomažu javnosti, poput učitelja i liječnika. Kad ga je netko pitao radi li se to zbog politike, rekao je da.
“Mislim da je tako. Ne znam tko vodi ovu političku pobunu, ali postoje odgovarajuće liječničke udruge i unatoč povećanim plaćama i boljim uvjetima rada imamo nezadovoljstvo i ne znam što će se dogoditi osim ako nije iz političkih razloga.” “Ne vjerujem da će KBC Zagreb biti blokiran ako dođe do štrajka” “Poznavajući neke ljude koji su članovi Hrvatskog liječničkog sindikata i rade u KBC-u Zagreb, nisam siguran da podržavaju štrajk”, rekao je Ćorušić.
Eurostat kaže da imamo dovoljno strojeva za CT i MRI, ali ih ne koristimo često. Znači li to da način na koji su stvari organizirane nije dobar?
-
vijesti3 months ago
Čelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.
-
vijesti3 months ago
Pernara je uhitila policija. Rekli su mu zašto je točno priveden.
-
vijesti3 months ago
Milanović kaže da za Ivana Turudića zna ozbiljne stvari
-
vijesti3 months ago
Turudić se u Virovitici bavio neovlaštenim otimanjem imovine koje su pripadale srpskom narodu.
-
vijesti3 months ago
U rujnu je netko uništio cijelo jedno selo u kojem su živjeli Romi. Policija nam još uvijek nije otkrila tko je to učinio.
-
vijesti3 months ago
U Njemačkoj, vjeruju u liberalne ideje i drugi koji su demokršćani misle da je politička stranka koja se zove AfD pod kontrolom Rusije.
-
vijesti3 months ago
Ima ljudi koji se ne slažu s Plenkovićem i njegovom strankom koja se zove HDZ.
-
vijesti3 months ago
Ima 30 tisuća ljudi iz drugih zemalja, ali se ne vode u službenim evidencijama