24sata
Donošenjem presude o pravu na naknadu za preplaćene kamate za kredite vezane uz stranu valutu nakon konverzije, Sud pravde EU-a utvrdio je da ti krediti ne spadaju u područje primjene Direktive o zaštiti potrošača.
Sud je u četvrtak objavio odluku u kojoj se navodi da se direktiva od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba tumačiti na način da ugovorne odredbe koje odražavaju nacionalno pravo prema kojem je prodavatelj ili pružatelj usluga bio dužan potrošaču predložiti izmjene i dopune njihovog izvornog ugovora sporazumom čiji je sadržaj određen tim odredbama i koji je potrošač mogao prihvatiti, ne spadaju u materijalno područje primjene direktive.
To se odnosi na slučaj A.H. protiv Zagrebačke banke u vezi s povratom iznosa koji je banka navodno neopravdano stekla temeljem nepoštenih odredbi koje su prvobitno bile sadržane u ugovoru o kreditu koji su strane sklopile, a naknadno su izmijenjene putem aneksa koji je sadržavao predviđene izmjene i dopune. u hrvatskom pravu.
Franak: Odluku će donijeti Vrhovni sud
Presuda u ovom slučaju čeka se od listopada 2020. godine kada se Općinski građanski sud u Zagrebu obratio Sudu EU, a neovisna odvjetnica Juliane Kokott rekla je da stvar nije u nadležnosti Suda EU.
Udruga dužnika Franak s deviznim kreditima priopćila je u četvrtak da sud nije presudio da nije nadležan za ovaj slučaj, ali nije odgovorio na postavljena pitanja. To znači da će odluka o pravu na obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima sada biti proslijeđena Vrhovnom sudu, priopćila je nevladina udruga.
“Nismo dobili odštetu i Vrhovni sud mora donijeti jedinu pravednu odluku, a to je da na temelju vještačenja utvrdimo naša prava”, jer bez pravilnog obračuna nije moguće utvrditi je li ravnoteža između prava i obveza potrošača i banaka ostvarena je konverzijom kredita, zaključila je nevladina udruga.
HUB: Sud EU potvrdio da je hrvatski slučaj specifičan
Hrvatska udruga banaka (HUB) priopćila je kako je presudom Suda Europske unije potvrđen stav HUB-a da je hrvatski slučaj kredita indeksiranih u CHF specifičan u odnosu na druge zemlje EU jer je konverzija provedena u skladu sa zakonom. koji je bio obvezujući za banke, ali dobrovoljan za potrošače.
HUB je citirao nalaz suda da Direktiva 94/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima nije primjenjiva na ugovorne odredbe koje odražavaju obvezne odredbe nacionalnog prava ili, u hrvatskom slučaju, odredbe ugovora o konverziji sklopljenih u skladu s odredbama Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima iz 2015.
Pretpostavlja se da je nacionalno zakonodavstvo svojom intervencijom uspostavilo ravnotežu između prava i obveza ugovornih strana te je takva odluka u skladu sa sudskom praksom, poručuju iz HUB-a, podsjećajući da 94 posto korisnika CHF kredita dobrovoljno pretvorili svoje obveze.
HUB je napomenuo da su prema izmijenjenom zakonu banke snosile pun trošak konverzije, koji je iznosio 7,5 milijardi kuna (1 milijarda eura), te da je konverzija osigurala da vlasnici kredita u CHF imaju jednak status kao i oni koji imaju kredite u eurima.
“Imajući to na umu, bilo kakva daljnja naknada jedne kategorije dužnika bila bi diskriminirajuća i narušila bi ravnotežu utvrđenu zakonom”, poručili su iz HUB-a.
Također je navedeno da je Vrhovni sud RH utvrdio da su ugovori o konverziji sklopljeni na temelju izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju pravovaljani i imaju pravni učinak kada su odredbe osnovnog ugovora o zajmu koje se odnose na promjenjivu kamatnu stopu i deviznu klauzulu proglašene ništavnim i nevažeće, te da vlasnici CHF kredita imaju isti status kao i vlasnici eurskih kredita.
Iz HUB-a su poručili da je to stajalište sada dodatno potvrdio i Sud EU te da valjanost pretvorbe i njezin učinak na nadoknadu potrošača više ne bi trebali biti u nadležnosti sudova.
