24sata
Čelnici triju stranaka bosanskih Hrvata u ponedjeljak su podržali politiku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića “o pitanjima koja opterećuju bosanskohercegovačke Hrvate”, izvijestila je državna agencija Hina hrvatske medije, dodajući da to “uključuje i njegovu ideju da blokira ulazak Finske i Švedske u NATO, osim ako izborni zakon ne donese u Bosni se mijenja.”
Ranije u ponedjeljak, Milanović, koji je nedavno podigao obrve prijeteći da će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO osim ako SAD ne uđu u promjenu izbornog zakona u susjednoj Bosni, pozvao je “predstavnike bosanskih Hrvata da jasno kažu slažu li se s njegovom politikom” kako bi ga mogao nastaviti slijediti.
“Podržavam politiku predsjednika Milanovića i pozivam institucije u Hrvatskoj da pomognu u pronalaženju rješenja za pitanje bosanskohercegovačkih Hrvata i da poduzmu sve potrebne korake, ma koliko oni bili teški”, čelnik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanovića, prenosi Hina za Bild.ba.
Dodao je da je ‘ovo’ – vjerojatno prilika da se iskoristi hrvatski utjecaj kako bi se promijenio zakon u Bosni – bio ‘povijesni trenutak’ za bosanskohercegovačke Hrvate i da se ‘to mora iskoristiti’. Hrvatska seljačka stranka (HSS BiH) Mario Karamatić objavio je na Facebooku da “vidi smisao, interes i prednost” u tome što Milanović radi, te zatražio da tako nastavi.
“Gospodine predsjedniče, nemojte odustati od nas, kao i mnogih drugih koji su to činili u prošlosti, iz bilo kojeg razloga”, napisao je Karamatić.
Čelnik Republikanske stranke Slaven Raguž rekao je da je “Zoran Milanović u proteklih 15 dana učinio više na internacionalizaciji pitanja bosanskih Hrvata nego što je to učinio HDZ u proteklih 20 godina”.
Hina nije dala nikakav trag koji bi rasvijetlio ljestvicu važnosti koja se daje Cvitanoviću, Karamatiću i Ragužu u politici bosanskih Hrvata.
Milanović već danima ponavlja da se sposobnost Hrvatske da blokira ulazak novih članica u NATO treba iskoristiti dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH. Čini se da se Milanović time dodvorava desničarskim biračima u Hrvatskoj, ali i bosanskim Hrvatima – koji također glasaju na hrvatskim izborima – jer se godinama žale da sve brojniji etnički Bošnjaci “nadglasavaju” etničke Hrvate u svojoj polovici države, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) stvorena nakon Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
Redovni izbori u Bosni bi trebali biti održani u listopadu ove godine. U međuvremenu, NATO, Sjedinjene Američke Države, Finska i Švedska uspješno su ignorirale Milanovićeve izjave, a ostaje nejasno ima li on sposobnost ispuniti svoju prijetnju jer o međunarodnim sporazumima moraju izglasati i odlučivati zastupnici u Zagrebu.
Od Milanovićeve retorike ogradio se i hrvatski premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković rekavši da je ona “štetila pokušajima da se postigne dogovor oko reforme izbornog zakona”.
