Connect with us

vijesti

Manje stranke bosanskih Hrvata izjavljuju podršku Milanovićevim prijetnjama NATO-om

Published

on

Čelnici triju stranaka bosanskih Hrvata u ponedjeljak su podržali politiku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića “o pitanjima koja opterećuju bosanskohercegovačke Hrvate”, izvijestila je državna agencija Hina hrvatske medije, dodajući da to “uključuje i njegovu ideju da blokira ulazak Finske i Švedske u NATO, osim ako izborni zakon ne donese u Bosni se mijenja.”

Ranije u ponedjeljak, Milanović, koji je nedavno podigao obrve prijeteći da će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO osim ako SAD ne uđu u promjenu izbornog zakona u susjednoj Bosni, pozvao je “predstavnike bosanskih Hrvata da jasno kažu slažu li se s njegovom politikom” kako bi ga mogao nastaviti slijediti.

“Podržavam politiku predsjednika Milanovića i pozivam institucije u Hrvatskoj da pomognu u pronalaženju rješenja za pitanje bosanskohercegovačkih Hrvata i da poduzmu sve potrebne korake, ma koliko oni bili teški”, čelnik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanovića, prenosi Hina za Bild.ba.

Dodao je da je ‘ovo’ – vjerojatno prilika da se iskoristi hrvatski utjecaj kako bi se promijenio zakon u Bosni – bio ‘povijesni trenutak’ za bosanskohercegovačke Hrvate i da se ‘to mora iskoristiti’. Hrvatska seljačka stranka (HSS BiH) Mario Karamatić objavio je na Facebooku da “vidi smisao, interes i prednost” u tome što Milanović radi, te zatražio da tako nastavi.

“Gospodine predsjedniče, nemojte odustati od nas, kao i mnogih drugih koji su to činili u prošlosti, iz bilo kojeg razloga”, napisao je Karamatić.

Čelnik Republikanske stranke Slaven Raguž rekao je da je “Zoran Milanović u proteklih 15 dana učinio više na internacionalizaciji pitanja bosanskih Hrvata nego što je to učinio HDZ u proteklih 20 godina”.

Hina nije dala nikakav trag koji bi rasvijetlio ljestvicu važnosti koja se daje Cvitanoviću, Karamatiću i Ragužu u politici bosanskih Hrvata.

Milanović već danima ponavlja da se sposobnost Hrvatske da blokira ulazak novih članica u NATO treba iskoristiti dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH. Čini se da se Milanović time dodvorava desničarskim biračima u Hrvatskoj, ali i bosanskim Hrvatima – koji također glasaju na hrvatskim izborima – jer se godinama žale da sve brojniji etnički Bošnjaci “nadglasavaju” etničke Hrvate u svojoj polovici države, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) stvorena nakon Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

Redovni izbori u Bosni bi trebali biti održani u listopadu ove godine. U međuvremenu, NATO, Sjedinjene Američke Države, Finska i Švedska uspješno su ignorirale Milanovićeve izjave, a ostaje nejasno ima li on sposobnost ispuniti svoju prijetnju jer o međunarodnim sporazumima moraju izglasati i odlučivati ​​zastupnici u Zagrebu.

Od Milanovićeve retorike ogradio se i hrvatski premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković rekavši da je ona “štetila pokušajima da se postigne dogovor oko reforme izbornog zakona”.

Continue Reading

vijesti

Kolakušić smatra da se velike novinske kuće trude da ljudi ne vole europske izbore.

Published

on

By

MISLAV Kolakušić na televiziji je govorio o planovima koje ima za EU izbore i što će učiniti ako uđe u EU parlament.

Europski parlament je vrlo važan jer se u njemu donose važne odluke koje se tiču ​​Hrvatske. Ne radi se samo o plaćama političara, već o politici koja utječe na sve u Europskoj uniji, pa tako i na Hrvatsku. Ključno je obratiti pozornost na izbore i odluke koje se donose u Europskom parlamentu jer imaju veliki utjecaj na našu zemlju.

Vlast u Hrvatskoj i čelnici EU stvaraju velike probleme našoj zemlji. Dopuštaju previše ljudima iz drugih zemalja da dolaze ovdje raditi za vrlo malo novca. To otežava hrvatskim ljudima pronalaženje dobrih poslova i mjesta za život. Mnogi naši građani zbog toga napuštaju zemlju.

Bez našeg snažnog glasa u Bruxellesu i s nekim hrvatskim političarima koji se slažu sa svime što Ursula von der Leyen predlaže, i drugima koji podržavaju rodnu ideologiju, Hrvatska bi se mogla teško osloboditi određenih globalnih politika.

To je unatoč tome što su druge europske zemlje uspjele u tome.

Continue Reading

vijesti

Budite oprezni u vožnji jer su pojedini dijelovi kolnika mokri i skliski.

Published

on

By

Pojedini kolnici u Gorskom kotaru, dijelu Hrvatske, mokri su i skliski.
Ali većina cesta još uvijek je u redu za vožnju, osim na nekim područjima gdje se gradi. Iz Hrvatskog autokluba poručili su da je vožnja ovim prometnicama i dalje moguća. Pojačan je promet i na zagrebačkoj obilaznici.

Više je automobila na cesti kod Zagreba u smjeru istoka. Budite oprezni i vozite sporije u zonama radova na Jadranskoj magistrali i kod Splita. Neke su ceste zatvorene zbog radova. Na autocesti A4 na čvoru Komin zatvoreni su kolnički trakovi prema Goričanu i Zagrebu.

Na autocesti A6 zatvoren je izlaz na čvoru Orehovica ako vozite iz smjera Zagreba prema Trsatu i centru Rijeke. Možete ići drugim putem preko čvora Čavla ili čvora Rijeka istok. Većina graničnih prijelaza nema duge kolone.

Putovanje brodom je jednostavno i glatko.

Continue Reading

vijesti

Čelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.

Published

on

By

Čorušić je osoba koja vodi bolnicu u Zagrebu i dio je političke grupacije HDZ-a. Bio je u TV emisiji govoreći o liječnicima koji su nezadovoljni i žele prestati raditi.

Rekao je da liječnici nemaju dobar razlog za uzrujanost jer im je trenutno jako dobro. Podsjetimo, Ćorušić je postao šef jer ga je izabrao Tomislav Karamarko. No, o njemu se nije pričalo na lijep način. Pojednostavljeno rečeno, pogriješio je tijekom operacije i iz ženskog tijela izvadio krivi dio. Također je zaboravio ukloniti komad tkanine s trbuščića druge osobe nakon operacije. U ponašanju ove osobe postoji nešto više. Ponašali su se vrlo glupo dok su bili jako pijani i plašili su djecu.

Čak su prijetili ljudima pištoljem i pucali oko mjesta gdje drugi žive. I to nije sve. Čvrsto vjeruju da nikome ne bi smjeli pobaciti i zaista su odani svojim katoličkim uvjerenjima. Ljudi su sumnjičavi i da bi mogli biti upleteni u prodaju organa u bolnici u kojoj rade. Kad je prvi put došao na TV, govorio je o tome koliko ljudi zarađuju. “Nemam sve tablice u glavi. Svima će plaća biti veća, otprilike mogu reći da je za mladog mlađeg doktora to oko 1800 eura mjesečno bez prekovremenih.

A za starije kolege plaća je oko 1800 eura mjesečno.”Može ići i do 2980 eura”, rekao je.Jorušić je. “Dugo sam u sustavu i liječnicima nikada nije bilo tako lako.” “Mislim da štrajka liječnika neće biti jer sam, objektivno gledano, dugo u sustavu i liječnicima nikad bolje nije bilo. Kad smo bili mladi, bili smo sretni što smo dobili specijalizaciju. I.” “Vjerujem da će se uspjeti postići dogovor resornog ministra i sindikata. Plaće liječnika, ali i svih zdravstvenih radnika, u zadnjih osam godina porasle su gotovo 90, 100 posto”, rekao je Ćorušić. Neki liječnici razmišljaju o tome da neko vrijeme ne rade jer smatraju da ih treba više platiti.

No, zanimljivo je jer vole i višak slobodnog vremena. To je kao ako liječnik mora raditi u subotu, ne mora raditi u ponedjeljak. Dakle, malo je zbunjujuće. Nadam se da će se svi dogovoriti oko poštenih plaća i da neće biti štrajka. Zanimalo ih je radi li ministar Beroš dobar posao u vođenju zdravstvenog sustava. Ne mogu reći radi li dobro posao ili ne, ali mislim da se maksimalno trudi. Iskreno se nadam da do štrajka neće doći. Svima su plaće sve veće. Ova vlada je jedina koja je napravila način da plaća ljude na poslovima koji pomažu javnosti, poput učitelja i liječnika. Kad ga je netko pitao radi li se to zbog politike, rekao je da.

“Mislim da je tako. Ne znam tko vodi ovu političku pobunu, ali postoje odgovarajuće liječničke udruge i unatoč povećanim plaćama i boljim uvjetima rada imamo nezadovoljstvo i ne znam što će se dogoditi osim ako nije iz političkih razloga.” “Ne vjerujem da će KBC Zagreb biti blokiran ako dođe do štrajka” “Poznavajući neke ljude koji su članovi Hrvatskog liječničkog sindikata i rade u KBC-u Zagreb, nisam siguran da podržavaju štrajk”, rekao je Ćorušić.

Eurostat kaže da imamo dovoljno strojeva za CT i MRI, ali ih ne koristimo često. Znači li to da način na koji su stvari organizirane nije dobar?

Continue Reading

Najcitanije

.