U Hrvatskoj će 2024. godine uzgojiti 1,6 milijuna tona kukuruza.

To je nešto manje nego što su uzgojili 2023. godine, oko 17 od svakih 100 tona manje. Ove informacije dolaze od ljudi koji prate usjeve i podijeljene su u rujnu. Podaci DZS-a pokazuju da se ove godine očekuje uzgoj 6,1 tone kukuruza na svakom hektaru površine. To je manje nego prošle godine kada su na istoj površini uzgojili 7,4 tone. Procjenjuje se da će se ove godine količina šećerne repe smanjiti za oko 12 posto, što znači da će biti 440.000 tona šećerne repe.

Na svakom komadu zemlje na kojem se uzgaja šećerna repa ove godine se očekuje 44 tone, a lani je proizvedeno 62,4 tone po komadu zemlje. Ljudi misle da ćemo ove godine uzgojiti nešto manje suncokreta, oko 1,9 posto manje, što znači da ćemo imati 155 tisuća tona suncokreta. Za svaki komad zemlje na kojem uzgajamo suncokret ove godine očekujemo 2,5 tone, ali lani smo dobili nešto više, 2,6 tona.

Ove godine poljoprivrednici će uzgojiti puno soje, oko 240.000 tona! To je više nego prošle godine, što je odlična vijest! Svaki komad zemlje, koji se zove hektar, ove će godine dati oko 2,5 tone soje. Lani je svaki hektar napravio nešto više, 2,8 tona.

Udruga B.a.B.e pokreće novi projekt kako bi pomogla ljudima da razumiju kako uskladiti svoj poslovni i privatni život.

Otkrili su da mnoge žene moraju raditi u različitim smjenama, a neke propuštaju prilike za posao zbog svojih obiteljskih obaveza. Projekt želi naučiti ljude da dječake i djevojčice treba tretirati jednako te da je važno da mame i tate dijele odgovornosti. Također žele promijeniti pravila koja nisu pravedna prema obiteljima. Tamara Šterk, voditeljica projekta, u travnju je s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva dogovorila plaćanje prve godine projekta. Projektom se želi pomoći da više žena dobije posao i ostane na njemu u Hrvatskoj.

Također želi pomoći poslodavcima da zadrže dobre radnike. Istraživanja pokazuju da je veliki izazov za žene da rade više usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza. Žene uglavnom rade u smjenama. U studiji od 2020. do 2023. istraživači su otkrili da više žena nego muškaraca radi različito radno vrijeme, što im otežava usklađivanje posla i brige o djeci. Ženama je teže raditi kada njihov posao nije dobar za brigu o obitelji. Mnoge se žene osjećaju kao da propuštaju šanse za bolji posao jer se moraju brinuti za svoje obitelji.

Većina mama uzima odsustvo s posla kada im je dijete bolesno, ali tate to rijetko čine. Mnogo je vjerojatnije da će mame uzeti odsustvo s posla kada je dijete bolesno nego tate. 65% mama obično uzima bolovanje zbog bolesnog djeteta, a samo 6% tata. U studiji o kućnim poslovima pokazalo se da većinu rutinskih poslova obavljaju žene. Oko 90 do 97 posto žena su te koje obavljaju te poslove. Na primjer, kada je u pitanju sastavljanje popisa za trgovinu, 58% žena to čini u usporedbi sa samo 6% muškaraca. Pri planiranju obroka pomaže 69% žena, a samo 4% muškaraca. A kada je riječ o tome da drugi članovi obitelji pomognu u kućnim poslovima, samo 6% muškaraca to čini u usporedbi s 49% žena. To pokazuje da postoji velika razlika u tome koliko muškarci i žene pomažu u kućanskim poslovima.

Ponekad mame obavljaju većinu posla kada je u pitanju planiranje zabavnih stvari za djecu, kao što su sastanci za igru ​​i rođendani, te njihovo odvođenje liječniku. Tate rjeđe pomažu u tim područjima. Žene su obično te koje razgovaraju sa školom i vrtićem, provjeravaju kako im djeca idu u školi, prisjećaju se rođendana i brinu da svi u obitelji pomažu u poslovima.

Muškarci nisu skloni takvim stvarima. Veća je vjerojatnost da će preuzeti odgovornost za rješavanje obiteljskih problema. Istraživanja pokazuju da će, kada se obitelji svađaju, i mame i tate podjednako vjerojatno pokušati popraviti stvari. Mame prvo pokušavaju smiriti stvari u 25 od 100 slučajeva, tate u 21 od 100 slučajeva, a oba roditelja zajedno u 53 od 100 slučajeva. Istraživanje na 3600 ljudi pokazalo je da su i mame i tate gotovo jednako odgovorni za plaćanje računa u svojim domovima. Račune rješava oko 37 posto mama, a 35 posto tata. U 27 posto obitelji oba roditelja dijele odgovornost. Istraživanje je pokazalo da mnoge obitelji još uvijek slijede stare načine raspodjele poslova, što ženama može otežati rad i neovisnost.

To također može povećati vjerojatnost da će žene doživjeti nasilje jer imaju manju kontrolu nad vlastitim životom. Kaže da je razlog zašto ima više žena koje brinu o djeci nego muškaraca to što nema dovoljno mjesta za brigu o djeci izvan kuće, a mnoge žene prestaju raditi ili rade manje kako bi se brinule o svojoj djeci.

Danas su na azijskim tržištima porasle cijene dionica. No, ljudi su oprezni s trgovanjem jer čekaju nova pravila koja će pomoći kineskom tržištu i nagađaju kada bi kamata mogla pasti. MSCI indeks, koji pokazuje koliko dobro stoje dionice u Aziji (osim u Japanu), jutros je porastao za 0,4 posto.

Ovo je drugi dan zaredom da raste. No, u Japanu je Nikkei indeks pao za 0,2 posto, au Hong Kongu cijene dionica pale su za 0,4 posto. S druge strane, u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji cijene dionica porasle su između 0,4 i 1,1 posto. Jučer je kinesko tržište dionica jako poraslo jer je vlada donijela neke odluke kako bi pomogla tržištu dionica. Ali danas su investitori oprezniji i ne preuzimaju toliko rizika. Porasle su i burze u Aziji. Cijene dionica su porasle u Šangaju, ali su pale u Hong Kongu jer investitori čekaju dodatnu pomoć vlade.

Ljudi su jako oprezni jer kinesko gospodarstvo ne raste brzo i moglo bi biti velikih problema s kućama. Zbog toga su cijene dionica jako pale. Vlada pokušava učiniti da se ljudi osjećaju bolje u gospodarstvu dajući im više razloga za ulaganje. Neki stručnjaci smatraju da vlada mora učiniti više kako bi ljudi imali povjerenja u budućnost. Jučer su porasle cijene dionica na mnogim burzama, pa tako i na Wall Streetu. Dow Jones porastao je za 0,4 posto, S&P 500 za oko 0,2 posto, a Nasdaq indeks za 0,1 posto. Tijekom dana su se cijene dionica stalno mijenjale između rasta i pada, ali su pred kraj dana još malo porasle.

Ulagači su oprezni jer su se nadali da će kamate pasti u ožujku, ali sada nisu sigurni jer je čelnik središnje banke rekao da će se sve promjene događati sporije nego što se mislilo. Jučer su neki važni ljudi koji odlučuju o novcu govorili o problemu koji se zove inflacija. Svi su rekli kako je razina inflacije još uvijek previsoka, pa nije pravo vrijeme za promjene kamatnih stopa. To je zabrinulo neke ljude i izazvalo probleme na tržištu. S druge strane, mnoge su američke tvrtke u posljednja tri mjeseca poslovale vrlo dobro, što je pomoglo tržištu. Ali u isto vrijeme vrijednost dolara je pala, a cijena nafte je porasla.

Vrijednost dolara u usporedbi s drugim vrstama novca malo je pala na valutnim tržištima. Indeks dolara je poput mjernog alata koji nam govori koliko američki dolar vrijedi u usporedbi s drugim važnim valutama u svijetu. Jutros je dolarov indeks bio na 104,14 bodova, no jučer u isto vrijemebio je malo viši na 104,38 bodova. Jučer je vrijednost dolara u odnosu na japanski novac malo pala sa 148,60 na 147,85 jena. Američki je novac oslabio u odnosu na europski pa je euro poskupio na 1,0760 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0750 dolara.

Cijena nafte je malo porasla. U Londonu je barel poskupio vrlo malo, au Americi je poskupio još malo.

U prosincu su u Europi, pa tako iu Hrvatskoj, pale cijene stvari koje tvornice proizvode. Ove informacije dolaze iz Eurostata. U prosincu su cijene stvari koje proizvode tvornice u eurozoni pale za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Prethodnog mjeseca cijene su pale za 0,3 posto. U EU su cijene pale za 0,9 posto u odnosu na prošli mjesec, kada su također pale za 0,3 posto. Najviše su pale cijene energije, 2,3 posto u eurozoni i 2,4 posto u EU. Kad ne računamo energetski sektor, cijene stvari koje se proizvode u eurozoni pale su samo malo, za 0,1 posto. U cijeloj Europskoj uniji cijene su pale nešto više, 0,2 posto.

Najveći rast cijena imala je Grčka. U prosincu su u Irskoj dosta pale cijene proizvodnje stvari, za 12 posto. Nizozemskoj i Estoniji također su pale cijene, ali ne toliko, za 1,8 i 1,4 posto. U Hrvatskoj su cijene koje proizvođači zaračunavaju za svoje proizvode u prosincu malo pale u odnosu na studeni, kada su neznatno porasle. Najviše su poskupjele stvari u Grčkoj, za 1 posto. Zatim su u Belgiji porasle za 0,5 posto. A na Cipru i u Luksemburgu porasle su za po 0,3 posto. Ali ukupno gledano, cijene su ipak niže u odnosu na prošlu godinu. U prosincu su u Europi jako pale cijene stvari koje tvornice proizvode.

U eurozoni su pale za 10,6 posto, au EU za 10 posto. U studenom su također pale, ali ne toliko, za 3,2 posto i 2,1 posto. U prosincu je energetski sektor u eurozoni i EU zabilježio zaista veliki pad. U eurozoni je smanjen za 27,5 posto, au EU za 25,6 posto. Tri mjeseca zaredom padaju cijene stvari koje tvornice proizvode iu eurozoni iu EU, osim u energetskom sektoru. U eurozoni cijene su pale 0,4 posto, au EU 0,6 posto. U Irskoj postoji vrlo veliki vodopad.

Cijene stvari koje se proizvode u Irskoj u prosincu su znatno pale u odnosu na prošlu godinu. Cijene su također pale u Italiji i Bugarskoj, ali ne toliko kao u Irskoj. U studenom su cijene stvari proizvedenih u Hrvatskoj poskupjele za 0,6 posto, a onda su u studenome pale za 1,4 posto. Najviše su poskupjele stvari u Luksemburgu, 20,2 posto. U Slovačkoj su cijene porasle za 13,3 posto, au Sloveniji za 2,0 posto.

Omjeri državnog duga i BDP-a u EU i europodručju smanjili su se u prvom tromjesečju 2022. zahvaljujući nastavku oporavka gospodarstva od COVID krize, a Hrvatska je ponovno među zemljama s najvećim smanjenjem.

U EU je udio državnog duga u BDP-u na kraju ožujka 2022. iznosio 87,8 posto, a na kraju prosinca 2021. iznosio je 88,1 posto.

U europodručju iznosio je 95,6 posto, smanjivši se za 0,1 postotni bod u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine.

U prva tri mjeseca 2021. taj je omjer bio 92,3 posto u EU, a jednak BDP-u u eurozoni.

Niži dug izražen udjelom u BDP-u, kako u odnosu na prethodna tri mjeseca, tako iu odnosu na isto razdoblje prošle godine, odražava oporavak gospodarskih aktivnosti u oba područja, navodi se u izvješću.

Najveće omjere državnog duga i BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2022. bilježe Grčka (189,3 posto), Italija (152,6 posto), Portugal (127,0 posto), Španjolska (117,7 posto), Francuska (114,4 posto), Belgija (107,9 posto) i Cipar (104,9 posto).

U Hrvatskoj je dug konsolidirane opće države krajem ožujka iznosio 342,5 milijardi kuna, što je bilo 77,3 posto BDP-a. Na kraju prosinca 2021. iznosio je 343,6 milijardi kuna, odnosno 79,8 posto BDP-a.

Na kraju ožujka 2021. godine iznosio je 340,9 milijardi kuna, što je odgovaralo 90,1 posto BDP-a.

Najniži udio duga u BDP-u zabilježen je u Estoniji (17,6 posto), Luksemburgu (22,3 posto) i Bugarskoj (22,9 posto).
Najveći pad u Grčkoj i Litvi

Na kraju prvog tromjesečja javni dug izražen udjelom u BDP-u bio je niži u 19 zemalja EU u odnosu na prethodna tri mjeseca, a najviše je smanjen u Grčkoj i Litvi, za četiri postotna boda.

Slijedila ih je Danska s padom od 3,7 postotnih bodova.

Hrvatska bilježi smanjenje javnog duga izraženog udjelom u BDP-u za 2,5 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje.

Irska i Bugarska također su blizu, s padom od 2,2 postotna boda.

U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu, javni dug izražen kao udio u BDP-u smanjen je za 1,1 postotni bod.

Veći udio javnog duga u BDP-u zabilježilo je osam zemalja, predvođenih drugim i trećim najvećim gospodarstvom, Francuskom i Italijom, za 1,9 odnosno 1,8 postotnih bodova u odnosu na prethodni kvartal.

Rasla je i na Cipru i Malti te u Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Sloveniji.

Hrvatska među tri zemlje s najvećim padom

U 24 zemlje EU udio javnog duga u BDP-u na kraju ožujka bio je niži u odnosu na isto razdoblje lani.

U usporedbi s prvim tromjesečjem 2021. najviše je smanjen u Grčkoj i Cipru, za 20 odnosno 16,1 postotnih bodova.

Slijedi Hrvatska, čiji je udio javnog duga u BDP-u u prvom tromjesečju ove godine na godišnjoj razini manji za 12,8 postotnih bodova.

Sličan pad bilježi i Portugal, za 12 postotnih bodova, au skupini zemalja s najvećim padom su Slovenija, Belgija, Danska, Španjolska i Irska.

Veći udio javnog duga u BDP-u u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine zabilježen je samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Malti.

NJEMAČKI ugostitelji pokušavaju pronaći radnike nakon što su mnogi napustili posao tijekom karantene zbog koronavirusa. Gdje su oni sada? I koliko dugo industriji treba oporavak? “Zbog nedostatka osoblja sada nudimo ograničen izbor jela”, stoji na jelovniku restorana Meersburg na Bodenskom jezeru. U brojnim kafićima i restoranima raspisani su oglasi u kojima se traže konobari ili kuhari, piše Deutsche Welle u današnjem članku.

Hrvatska državna razvojna banka HBOR priopćila je u četvrtak da je u 2021. odobrila gotovo 1.800 kredita u ukupnom iznosu od 7,7 milijardi kuna (1 milijardu eura), objavila je banka u četvrtak i zabilježila dobit od 187,1 milijun kuna (25 milijuna eura), što je povećanje od 136 posto od 2020.

Ukupni prihodi HBOR-a u 2021. godini iznosili su 728,64 milijuna kuna, rashodi 541,56 milijuna kuna, a dobit 187,08 milijuna kuna. Dobit je bila 107,74 milijuna kuna ili 136 posto viša u odnosu na 2020. godinu, što je, kako navode iz banke, „ponajviše zahvaljujući povećanju prihoda od kamata, padu kamata, smanjenju gubitaka od umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditne gubitke te povećanju u ostalim prihodima.”

Podaci iz revidiranog godišnjeg financijskog izvješća HBOR-a za 2021. godinu pokazali su da je više od 70 posto svih kredita odobrenih gospodarstvu u sklopu vladinih mjera za suzbijanje gospodarskih posljedica pandemije Covid-19 došlo od HBOR-a, bilo putem kredita ili shema plaćanja kredita. . U 2021. godini vlasnici poduzeća imali su na raspolaganju “brojne sheme vezane uz Covid-19”, uključujući programe financiranja HBOR-a uz 0 posto kamata.

Kroz te sheme HBOR je odobrio više od 2,1 milijardu kuna kredita. Također, kako bi potaknuo poslovne banke na odobravanje novih kredita za likvidnost, HBOR je ponudio kredite za likvidnost izvoznicima, te izdao bankovna jamstva, preuzimajući do 100 posto rizik otplate kredita. HBOR je do kraja 2021. godine dao jamstva za 3 milijarde kuna novih kredita za likvidnost poduzetnika.

U HBOR-u napominju da su najbrojniji korisnici kredita iu 2021. godini ponovno male tvrtke koje su iskoristile 1108 kredita. HBOR je u 2021. godini podržao hrvatske izvoznike s više od 700 kredita u iznosu većem od 4 milijarde kuna, kažu u HBOR-u.

Napominje da je tijekom 2021. godine intenzivno radio na “razvoju nekoliko financijskih instrumenata” u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ukupne vrijednosti 1,925 milijardi kuna. ni HBOR ni državna novinska agencija Hina, koja je ponovno objavila priopćenje banke, nisu pojasnili o čemu se radi.

“Prošle godine HBOR je pokrenuo projekt usmjeravanja poslovanja na održivo financiranje i zelenu tranziciju, za koji je financiranje odobrila EK”, kazali su iz banke bez pojašnjenja, dodajući da je “u proteklom razdoblju” “pokrenula brojne inicijative za razvoj venture tržišta kapitala i dionica.”

Oporbeni zastupnici manjih desnih stranaka rekli su u četvrtak da Hrvatska “nije spremna za uvođenje eura” i da bi taj potez “snizio životni standard”, dok je ministar financija Zdravko Marić u Saboru govorio o prednostima uvođenja eura. eura i rekao da je “puno učinjeno kako bi se negativni učinci što više smanjili”.

Niz propisa smanjuje negativne učinke uvođenja eura na građane i poslodavce, od poticanja zdrave konkurentnosti do uključivanja udruga civilnog društva, rekao je Marić u raspravi o konačnom prijedlogu za uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Hrvatskoj.

“Pogodnosti značajno nadmašuju štetu”, rekao je, dodajući da su “glavne koristi eliminacija valutnog i kamatnog rizika, dva stupnja viši kreditni rejting i niža premija rizika.”

Saborski zastupnik Marijan Pavliček iz manjinske desničarske stranke Suverenisti rekao je da pridruživanje eurozoni “u vrijeme najveće financijske neizvjesnosti, energetske krize i visoke inflacije” “nije mudro”. Kazao je da to “nije gospodarski projekt”, već premijerov “politički projekt”, te je nastavio nabrajati ekonomske pokazatelje da je inflacija 7,8 posto, a rast BDP-a 3,0 posto, da je potrošnja pala, dok je inflacija i deficit se i povećao.

Pavliček nije predložio nikakva rješenja za te probleme.

Saborski zastupnik Božo Petrov iz konzervativne populističke stranke Most rekao je da su “svi neovisni financijski stručnjaci rekli da Hrvatska nije spremna za euro”. Pitao je kako će Vlada jamčiti da cijene neće još više rasti, da “uvoz ne zavlada”, a “plate ne padnu”. Ni Petrov nije ponudio alternativu.

Marić je odgovorio kako je “teško bilo što točno predvidjeti ili jamčiti, čak i u normalnijim okolnostima”.

Saborska zastupnica Ružica Vukovac iz skupine “Za pravednu Hrvatsku” rekla je da “nije dobro vrijeme” za uvođenje eura i da “najprije treba riješiti ekonomske probleme Hrvatske”. Vukovac nije ponudio nikakav prijedlog kako bi se oni trebali riješiti.

Saborski zastupnik Ante Prkačin iz još jedne desničarske skupine pod nazivom Demokratski pokret rekao je da bi se uvođenjem eura “Hrvatska sve više udaljila od (brige za) sudbinu bosanskih Hrvata koji su podvrgnuti političkom teroru”. Prkačin nije pojasnio u kakvom su odnosu bosanski Hrvati prema euru.

S druge strane, zastupnik Emil Daus iz Liberalne Istarske demokratske stranke rekao je da je uvođenje eura “logičan dio europskih integracija… Problem je hoćemo li biti jako gospodarstvo i funkcionalna država s jasnim dugoročnim ciljevima?” Daus nije formulirao nikakve dugoročne ciljeve po sebi.

Saborski zastupnik Boris Lalovac iz Socijaldemokrata rekao je da bi euro “pozitivno djelovao na troškove transakcija i valute”, dok je njegov stranački kolega saborski zastupnik Zvane Brumnić rekao da je “jedina šansa da se netko drugi brine o nama”. Vjerojatno je Brumnić mislio na hrvatsku ekonomiju.

Zastupnica Grozdana Perić iz vladajuće stranke HDZ-a ponovila je stav Vlade rekavši da bi korištenje eura “učinilo poslovanje u Hrvatskoj povoljnijim i sigurnijim, a također bi pomoglo u poticanju investicija, gospodarskom rastu i većem životnom standardu”.

Marić je ponovio da se odluka Vijeća EU o pristupanju Hrvatske eurozoni “očekivala” u srpnju, te da bi “ako su svi uvjeti bili ispunjeni, euro bi bio uveden 1. siječnja”. Marić je dodao da je Hrvatska “ispunila sve kriterije” jer je prošlogodišnji deficit bio ispod 3 posto, udio javnog duga u BDP-u pao za sedam postotnih bodova, a inflacija je “unutar prosjeka EU”.

Hrvatske trgovine od 5. rujna moraju početi ispisivati ​​cijene u kunama i eurima.

Ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske središnje banke (HNB) Boris Vujčić izrazili su u srijedu optimizam u pogledu ispunjavanja inflacijskog kriterija za ulazak u europodručje, a Vujčić je kazao kako bi bilo neobično da se od Hrvatske traži stopa inflacije ispod trenutni tečaj eurozone.

Govoreći na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Hrvatskoj, Marić je podsjetio da je Vlada prije nekoliko dana poslala u Bruxelles program konvergencije, a sada očekuje da će ocjenu i izvješće objaviti Europske središnje banke i Europske komisije, nakon čega slijedi provjera usklađenosti s kriterijima iz Maastrichta, s fokusom uglavnom na inflaciju.

Marić je kazao da je prosječna inflacija u Hrvatskoj za prva tri mjeseca 2022. iznosila 6,3 posto, što je, kako je rekao, prosjek europodručja i nešto ispod prosjeka EU.

Maastrichtski kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa i dva važna pokazatelja vezana uz javne financije – proračunski deficit i javni dug.

Prema kriterijima iz Maastrichta, ocjena se odnosi na stopu inflacije u posljednjih 12 mjeseci, ali ne u odnosu na opći prosjek već na prosjek tri zemlje s najnižom stopom inflacije. To znači da bi Hrvatska trebala imati stopu inflacije koja je maksimalno 1,5 postotnih bodova iznad prosječne stope inflacije u tri zemlje EU s najnižom inflacijom, rekao je Marić.

Dodao je da EK i ECB imaju pravo po vlastitom nahođenju isključiti neke od zemalja iz obračuna, što se, kako je rekao, dogodilo 2014. godine.

Marić je kazao kako, ne želeći ništa prejudicirati, vjeruje da europski partneri u potpunosti razumiju da se povećana inflacija u Hrvatskoj ni po čemu ne razlikuje od situacije u EU.

“U iščekivanju podataka o inflaciji u travnju… čvrsto vjerujemo da će Hrvatska ispuniti taj preostali kriterij”, rekao je.

Ciljani datum za ulazak Hrvatske u europodručje je 1. siječnja 2023.

Vujčić: Važnost članstva u eurozoni u vrijeme krize

Guverner HNB-a Vujčić rekao je da referentna vrijednost koju zemlja mora ispuniti za ulazak u europodručje dosad nikada nije bila niža od prosječne inflacije u eurozoni.

Istaknuo je važnost članstva u europodručju u kriznim vremenima, istaknuvši da se krize lakše prevladavaju, a posljedice su znatno manje za članice europodručja.

Zaostajanje Hrvatske u rastu u posljednjem desetljeću posljedica je činjenice da je u krizama njezin pad bio puno veći nego u drugim zemljama, rekao je, ističući kao i Marić, da uvođenje eura neće izazvati dodatni inflatorni pritisak.

Upitan gdje će se nakon uvođenja eura čuvati kovanice kune, Vujčić je rekao da će se u suradnji s Ministarstvom obrane pronaći rješenje, a to će biti objavljeno nakon što se utvrdi kako će biti pohranjeni.

Vujčić je također izvijestio da je već napravljena probna odobrena eurokovanica s nacionalnim stranama te da bi nakon odluke o ulasku Hrvatske u euro u srpnju trebala biti pokrenuta potpuna proizvodnja.

Prvo povećanje kamatnih stopa od strane ECB-a vjerojatno već u srpnju

S obzirom na to da je američka Fed banka već započela ciklus povećanja kamatnih stopa, novinari su Vujčića pitali planira li ECB isti potez, na što je on rekao da je već prošle godine najavio da možemo očekivati ​​postupno povećanje kamatnih stopa 2022. te da su učinci već bili vidljivi na tržištima obveznica.

Kad je riječ o ECB-u, on prvo planira zaustaviti program kvantitativnog popuštanja do trećeg ovogodišnjeg tromjesečja, nakon čega će kamatne stope rasti.

Pojasnio je da je dobar dio onoga što će se dogoditi s povećanjem kamatnih stopa središnjih banaka već utjecao na tržište koje je to očekivalo. “Kada se nešto najavi, financijska tržišta ne čekaju da se to dogodi već to odmah ugrađuju u cijenu”, rekao je Vujčić i dodao da je uobičajeno u razdobljima rastuće inflacije središnje banke odgovoriti povećanjem kamatnih stopa.

Sredinom travnja Ministarstvo financija pustila je na međunarodno tržište kapitala euroobveznice ukupne nominalne vrijednosti 1,25 milijardi eura, dospijeća 2032., godišnje kuponske kamatne stope od 2,875% i realnog prinosa od 2,975%.

Da se danas izdaju, referentna kamatna stopa bila bi viša za 33 bazna boda, što znači da bi bile skuplje za 0,33 posto, pa će se na kamatama svake godine uštedjeti oko 4 milijuna eura, naglasio je ministar Marić kako bi ilustrirao volatilnost tržištu, također zbog rata u Ukrajini.

Premijer: Hrvatsko gospodarstvo najviše euroizirano od svih gospodarstava EU

Tijekom sjednice Nacionalnog vijeća, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković, premijer je predstavio dizajn nacionalne strane kovanice od 1 eura i konačni prijedlog zakona o uvođenju eura koji će se u četvrtak uputiti Saboru na drugo čitanje.

Na sastanku su podnesena izvješća o napretku u provedbi aktivnosti vezanih uz uvođenje eura.

Plenković je rekao da su uvođenje eura i pristupanje schengenskom prostoru dva strateška cilja za dublju integraciju u EU.

Rekao je da će hrvatski građani i gospodarstvo imati koristi od članstva u europodručju, istaknuvši da je hrvatsko gospodarstvo najviše euroizirano od gospodarstava EU izvan europodručja.

Depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kunskih kredita vezano je za euro, dok zemlje europodručja čine 53 posto robnog izvoza i 59 posto uvoza robe, rekao je.

Plenković je podsjetio da je prošlog tjedna Vlada izjavila da predviđa rast BDP-a od 3% ove godine i proračunski deficit od 2,8% BDP-a, da bi 2023. godine pao na 1,6% i 2024. godine na 1,2%. Istovremeno bi javni dug trebao također biti smanjen na 76,2% ove godine, 71,7% u 2023., 68,9% u 2024. i 66,9% u 2025. godini.

Naglasio je kako je u sklopu akcijskog plana za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) ispunjeno devet mjera u četiri područja. One se odnose na sprječavanje pranja novca, povoljnije poslovno okruženje, bolje upravljanje državnim tvrtkama i jačanje stečajnog okvira.

Vjerujemo da će ovakav sveobuhvatan pristup omogućiti da se sve ključne i konačne odluke o pristupanju Hrvatske eurozoni na razini EU i europodručja donose u lipnju i srpnju, rekao je Plenković.

Zračna luka Rijeka izvijestila je u srijedu da se niskotarifni zračni prijevoznik EasyJet nakon 15 godina pregovora vraća u Zračnu luku Rijeka.

Iz zračne luke napominju da je u srijedu u riječku zračnu luku sletio zrakoplov EasyJeta koji leti iz londonske zračne luke Gatwick te da će letovi između dviju zračnih luka biti svakog utorka i subote pa sve do kraja listopada.

Od kraja lipnja do početka rujna EasyJet će utorkom i subotom povezivati ​​i Rijeku s Berlinom.

EasyJet je zaslužan za rekordan promet u Zračnoj luci Rijeka 2006. i 2007. godine, kada je zračna luka bila prva hrvatska destinacija za EasyJet letove.

Zračna luka Rijeka priopćila je da planira dodatno privući dolaske s britanskog tržišta te da vodi razgovore s nadležnim ministarstvom, županijskim vlastima i gradskim vlastima u Rijeci, Opatiji, Krku, Crikvenici i Omišlju te lokalnim hotelima i turističkim zajednicama. osigurati njihovu potporu aktivnostima usmjerenim na promociju regije Kvarner na britanskom tržištu.

EasyJet leti do 150 zračnih luka u 35 zemalja, povezujući gotovo 1000 destinacija, rečeno je.