Connect with us

vijesti

Ona zna puno o pravilima naše zemlje i kaže da se upravo sada bira hoće li se raditi nedjeljom.

Published

on

Vrlo pametna osoba koja zna puno o pravilima naše zemlje i kako se ona donose govorila je o odluci koju su donijeli neki važni suci.

Ovi suci su rekli da su neki ljudi koji su govorili da neki zakoni nisu pravedni ili ispravni bili u krivu. Jedan od zakona se odnosio na to kako glasamo za naše vođe, a drugi se odnosio na to kada ljudi mogu raditi ili imati slobodan dan. Horvat Vuković smatra da u odluci nedostaju bitne stvari te da je Ustavni sud prije izbora bio aktivno uključen u pomoć vladajućima. Ovo je kao da netko ne radi dobro posao kada pokušava učiniti stvari poštenima. Ljudi koji donose važne odluke prije izbora nisu pošteni. Ne uzimaju u obzir sve važne informacije i griješe kao netko tko nema puno iskustva. Zaista je iznenađujuće i razočaravajuće da Ustavni sud svoju odluku nije niti pokušao obrazložiti na smislen način.

Čini se da im više nije stalo da budu zaštitnici Ustava. Neki smatraju da time možda pomažu vladajućoj stranci u predizbornoj kampanji, a i sudjeluju u izboru novih sudaca. To je problem koji se s vremenom pogoršava jer kvaliteta načina na koji se proizvodi pada. To znači da ljudi koji ga proizvode nisu baš dobri u onome što rade. Postoji nekoliko ljudi koji su stvarno dobri u tome, ali nemaju dovoljno utjecaja da naprave veliku razliku. O tome sam već govorio prošli tjedan i kao da je naša država zapela u lošoj situaciji, što pokazuje i “slučaj Turudić”. Odluka je već donesena od samog početka. Potom je osoba koja puno zna o ustavu objasnila zašto smatra da odluka nije ispravna. Jednostavnim riječima, objasnit ću zašto je ovakav stav tako oštar, koristeći jezik koji dijete može razumjeti.

Načelo proporcionalnosti znači da ako pravilo ili zakon ograničava naša prava, to treba učiniti samo ako za to postoji dobar razlog. Ovaj bi razlog trebao biti dovoljno važan da opravda oduzimanje prava. Također, način na koji pravilo ograničava pravo zapravo bi trebao štititi pravo za koje tvrdi da štiti. I na kraju, pravilo treba samo što manje ograničiti pravo, koristeći najblaži mogući način. Na primjer, nije pošteno ako su neke tvrtke zatvorene, ali druge, poput kafića ili frizera, smiju ostati otvorene. Jednostavnije rečeno, Zakon o trgovini i odluka Ustavnog suda ne funkcioniraju kako treba. Čine grešku govoreći da trgovine ne mogu raditi. To nije pošteno jer utječe samo na neke vrste poduzetnika, a ne na druge.

Djeca ne smiju raditi, ali mogu ići u kafiće, restorane, muzeje, na frizuru. Ovo bi se moglo činiti čudnim, ali postoji pravilo koje kaže da trgovci, odnosno ljudi koji prodaju stvari, ne mogu raditi. Ljudi koji donose pravila, zvani zakonodavci, mogu imati različite razloge za to. Mogli bi reći da je to zaštita posebnog dana koji se zove nedjelja, za koji neki ljudi misle da je dan odmora ili odlaska u crkvu. Ali sud je rekao da to nije dobar razlog. Čini se da je pravi razlog zaštita vjerskih uvjerenja ljudi, što nije dopušteno u zemlji koja bi trebala biti pravedna prema svima bez obzira u što vjeruju. Ustavni sud je dužan otkriti istinu i otkriti hoće li se netko pretvarati da ima dobar razlog za svoje postupke, a zapravo ima tajni loš razlog.

To moraju činiti vrlo pažljivo i aktivno. Nije u redu samo vjerovati drugom dijelu vlade jer naši zakoni kažu da bi različiti dijelovi vlade trebali imati vlastite ovlasti i ne oslanjati se previše jedni na druge. Jednostavnije rečeno, Ustavni sud je poručio da je važno pronaći ravnotežu između osobnog i poslovnog života ljudi, zaštititi prava radnika i pritom pomoći gospodarstvu i društvu. Ali s ovom idejom postoje veliki problemi koje bi čak i student prava početnik mogao lako riješiti. Jednostavno rečeno, postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života znači pronaći dobru ravnotežu između posla i osobnog života.

Postoji mnogo načina za to, a ne uključuju svi potpuno zaustavljanje rada. Jedan od načina je osigurati da su radnici dovoljno plaćeni za svoj rad i da njihova prava štiti skupina koja provjerava radi li sve dobro (poput inspekcije rada). Samo zato što vlada ne može dati nešto ljudima ne znači da je u redu učiniti nešto opasno poput stavljanja dinamita na ribe. I nije pošteno fokusirati se samo na jednu skupinu radnika, poput poduzetnika.

Ideja o radu samo 16 tjedana više je ušteda novca za državu nego pomoć radnicima. Zašto svi radnici ne dobiju istu pomoć od države za svoj rad i osobni život? To pokazuje da pravilo o zabrani rada u ovoj industriji nije pravedno i da zapravo ne štiti prava radnika. Veće plaće i jamstvo slobodnog dana nedjeljom pomogli bi u zaštiti prava radnika.

Također bi bilo korisno imati inspektore koji bi brinuli da radnici budu dodatno plaćeni za rad nedjeljom i da stvarno dobiju slobodan dan. Ideja o “16 radnih tjedana” zapravo nije namijenjena pomoći radnicima, već umjesto toga namijenjena je pomoći vladi da uštedi novac i osigura da to ne utječe na ljetni odmor i blagdansku kupovinu.

Continue Reading
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

vijesti

Čelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.

Published

on

By

Čorušić je osoba koja vodi bolnicu u Zagrebu i dio je političke grupacije HDZ-a. Bio je u TV emisiji govoreći o liječnicima koji su nezadovoljni i žele prestati raditi.

Rekao je da liječnici nemaju dobar razlog za uzrujanost jer im je trenutno jako dobro. Podsjetimo, Ćorušić je postao šef jer ga je izabrao Tomislav Karamarko. No, o njemu se nije pričalo na lijep način. Pojednostavljeno rečeno, pogriješio je tijekom operacije i iz ženskog tijela izvadio krivi dio. Također je zaboravio ukloniti komad tkanine s trbuščića druge osobe nakon operacije. U ponašanju ove osobe postoji nešto više. Ponašali su se vrlo glupo dok su bili jako pijani i plašili su djecu.

Čak su prijetili ljudima pištoljem i pucali oko mjesta gdje drugi žive. I to nije sve. Čvrsto vjeruju da nikome ne bi smjeli pobaciti i zaista su odani svojim katoličkim uvjerenjima. Ljudi su sumnjičavi i da bi mogli biti upleteni u prodaju organa u bolnici u kojoj rade. Kad je prvi put došao na TV, govorio je o tome koliko ljudi zarađuju. “Nemam sve tablice u glavi. Svima će plaća biti veća, otprilike mogu reći da je za mladog mlađeg doktora to oko 1800 eura mjesečno bez prekovremenih.

A za starije kolege plaća je oko 1800 eura mjesečno.”Može ići i do 2980 eura”, rekao je.Jorušić je. “Dugo sam u sustavu i liječnicima nikada nije bilo tako lako.” “Mislim da štrajka liječnika neće biti jer sam, objektivno gledano, dugo u sustavu i liječnicima nikad bolje nije bilo. Kad smo bili mladi, bili smo sretni što smo dobili specijalizaciju. I.” “Vjerujem da će se uspjeti postići dogovor resornog ministra i sindikata. Plaće liječnika, ali i svih zdravstvenih radnika, u zadnjih osam godina porasle su gotovo 90, 100 posto”, rekao je Ćorušić. Neki liječnici razmišljaju o tome da neko vrijeme ne rade jer smatraju da ih treba više platiti.

No, zanimljivo je jer vole i višak slobodnog vremena. To je kao ako liječnik mora raditi u subotu, ne mora raditi u ponedjeljak. Dakle, malo je zbunjujuće. Nadam se da će se svi dogovoriti oko poštenih plaća i da neće biti štrajka. Zanimalo ih je radi li ministar Beroš dobar posao u vođenju zdravstvenog sustava. Ne mogu reći radi li dobro posao ili ne, ali mislim da se maksimalno trudi. Iskreno se nadam da do štrajka neće doći. Svima su plaće sve veće. Ova vlada je jedina koja je napravila način da plaća ljude na poslovima koji pomažu javnosti, poput učitelja i liječnika. Kad ga je netko pitao radi li se to zbog politike, rekao je da.

“Mislim da je tako. Ne znam tko vodi ovu političku pobunu, ali postoje odgovarajuće liječničke udruge i unatoč povećanim plaćama i boljim uvjetima rada imamo nezadovoljstvo i ne znam što će se dogoditi osim ako nije iz političkih razloga.” “Ne vjerujem da će KBC Zagreb biti blokiran ako dođe do štrajka” “Poznavajući neke ljude koji su članovi Hrvatskog liječničkog sindikata i rade u KBC-u Zagreb, nisam siguran da podržavaju štrajk”, rekao je Ćorušić.

Eurostat kaže da imamo dovoljno strojeva za CT i MRI, ali ih ne koristimo često. Znači li to da način na koji su stvari organizirane nije dobar?

Continue Reading

vijesti

U Njemačkoj, vjeruju u liberalne ideje i drugi koji su demokršćani misle da je politička stranka koja se zove AfD pod kontrolom Rusije.

Published

on

By

Neki članovi skupine pod nazivom Zeleni, liberali i demokršćani u vladi rekli su da je riskantno da Rusija špijunira Njemačku koristeći ljude iz političke stranke pod nazivom Alternativa za Njemačku (AfD) koji imaju desničarske stavove.

Političar stranke Zelenih, Constantin von Notz, rekao je da se čini da stranka AfD preferira autokratsku Rusiju kao bolju opciju za Njemačku. Također je rekao da oni ne samo da pokazuju slične ideje, već zapravo i podržavaju na praktičan način. Rekao je da ljudi iz političke stranke koja se zove AfD imaju snažnu vezu i podršku zemljama poput Kine, Rusije, Sirije i Sjeverne Koreje. Von Notz je zabrinut da neki ljudi koji rade za vladu mogu vidjeti tajne informacije bez provjere kako bi se osiguralo da im se može vjerovati.

To se razlikuje od načina na koji se postupa s drugim državnim službenicima. Von Notz je rekao da to ne utječe samo na skupinu zaduženu za obranu, već i na druge skupine u vladi, a možda su uključeni i špijuni. Rekao je i da je AfD kao dio Rusije u Njemačkoj. Roderich Kieswetter, koji govori u ime skupine Kršćansko-demokratske unije, kaže da je politička stranka koja se zove AfD poput dijela Rusije u Njemačkoj. Kiesewetter je rekao da ne možemo sa sigurnošću tvrditi da članovi AfD-a ili njihovi radnici koji znaju tajne podatke ne dijele te podatke s drugima. Utvrđeno je da grupa mladih AfD radi stvari koje su u suprotnosti s pravilima.

Vođa skupine također je dio važnog odbora u vladi. Postoje i tvrdnje da bi osoba povezana s AfD-om mogla špijunirati za Rusiju. Početkom veljače, političar iz političke stranke zvane AfD odlučio je otpustiti jednog od svojih radnika jer je radnik radio stvari koje su jako podržavale Rusiju. Osim toga, osoba iz njemačke obavještajne službe koja je optužena za špijuniranje za Rusiju, prema Von Notzu (osoba), ima jaku vezu s AfD-om (politička stranka).

Ljudi iz različitih političkih stranaka govore da članovi AfD-a često odlaze u Rusiju i da im se to ne sviđa, pogotovo nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

Continue Reading

vijesti

Ima 30 tisuća ljudi iz drugih zemalja, ali se ne vode u službenim evidencijama

Published

on

By

Krajem prošle godine bilo je 117.000 papira koji su omogućavali ljudima iz drugih zemalja da žive i rade u Hrvatskoj.

No, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva rada, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je samo 90.000 tih papira. Velika je misterija koliko je trenutno stranih radnika u Hrvatskoj. Dvije vladine organizacije, Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dale su različite odgovore. Jedan kaže da stranih radnika ima između 90 i 117 tisuća, drugi se s tim ne slaže. Na jednom sastanku je osoba iz Vlade govorila o nekim brojkama. Brojke su bile o ljudima iz drugih zemalja koji su dio mirovinskog programa.

Brojevi su bili s kraja 2023. Vlada je rekla da ti brojevi nisu službeni, već da su napravljeni korištenjem različitih izvora informacija. Također su rekli da čuvaju samo određene podatke o osobama u programu, a nacionalnost osobe nije bitna za ostvarivanje koristi od programa. U HZMO-u kažu da službeno prijavljenih stranih radnika na dan 31. prosinca 2023. ima 90 tisuća. Taj broj koristi Ministarstvo rada, a spominje se iu izvješću Hrvatske narodne banke. Dakle, možemo vjerovati da je ovaj broj točan.

U MUP-u ne govore o razlikama u brojkama. Iz MUP-a su za Forbes rekli da je u Hrvatskoj bilo 117.549 stranaca kojima je dopušteno živjeti i raditi. Ali ništa nisu rekli o manjem broju ljudi koji su se prijavili za nešto što se zove HZMO. To znači da postoji oko 30 tisuća ljudi koji smiju živjeti i raditi u Hrvatskoj, a zapravo nemaju posao. Možda su otišli u drugu državu Europske unije, ili možda još nisu ni došli u Hrvatsku, ili možda rade ne poštujući pravila i zakone. Možda postoji nekoliko različitih razloga, ali ne znamo sa sigurnošću. U MUP-u kažu da nemaju informacija koliko je stranih radnika s dozvolama iz Hrvatske prošle godine zatečeno u drugim europskim državama i potom vraćeno u Hrvatsku.

Uglavnom, čini se da ako je i bilo takvih slučajeva, za njih u drugim zemljama nitko ne zna. Mnogi ljudi su zbunjeni brojevima i informacijama o radnicima iz drugih zemalja. Stoga ne čudi da nitko zapravo ne zna koliko ih je i kakva je situacija. Zamislimo da postoji posebna skupina ljudi koji se nazivaju “građani trećih zemalja” koji žele živjeti i raditi u drugoj zemlji. Ministarstvo unutarnjih poslova je kao velika organizacija koja pomaže tim ljudima da dobiju dozvolu da tu žive i rade.

Lani su tim osobama izdali 172.499 posebnih dozvola. No Ministarstvo im također želi dati do znanja da mogu promijeniti posao ako žele.

Continue Reading

Najcitanije

24sata.org

.