in

Ministar, guverner HNB-a smatra da je inflacijski kriterij za ulazak u eurozonu ispunjen

Ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske središnje banke (HNB) Boris Vujčić izrazili su u srijedu optimizam u pogledu ispunjavanja inflacijskog kriterija za ulazak u europodručje, a Vujčić je kazao kako bi bilo neobično da se od Hrvatske traži stopa inflacije ispod trenutni tečaj eurozone.

Govoreći na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Hrvatskoj, Marić je podsjetio da je Vlada prije nekoliko dana poslala u Bruxelles program konvergencije, a sada očekuje da će ocjenu i izvješće objaviti Europske središnje banke i Europske komisije, nakon čega slijedi provjera usklađenosti s kriterijima iz Maastrichta, s fokusom uglavnom na inflaciju.

Marić je kazao da je prosječna inflacija u Hrvatskoj za prva tri mjeseca 2022. iznosila 6,3 posto, što je, kako je rekao, prosjek europodručja i nešto ispod prosjeka EU.

Maastrichtski kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa i dva važna pokazatelja vezana uz javne financije – proračunski deficit i javni dug.

Prema kriterijima iz Maastrichta, ocjena se odnosi na stopu inflacije u posljednjih 12 mjeseci, ali ne u odnosu na opći prosjek već na prosjek tri zemlje s najnižom stopom inflacije. To znači da bi Hrvatska trebala imati stopu inflacije koja je maksimalno 1,5 postotnih bodova iznad prosječne stope inflacije u tri zemlje EU s najnižom inflacijom, rekao je Marić.

Dodao je da EK i ECB imaju pravo po vlastitom nahođenju isključiti neke od zemalja iz obračuna, što se, kako je rekao, dogodilo 2014. godine.

Marić je kazao kako, ne želeći ništa prejudicirati, vjeruje da europski partneri u potpunosti razumiju da se povećana inflacija u Hrvatskoj ni po čemu ne razlikuje od situacije u EU.

“U iščekivanju podataka o inflaciji u travnju… čvrsto vjerujemo da će Hrvatska ispuniti taj preostali kriterij”, rekao je.

Ciljani datum za ulazak Hrvatske u europodručje je 1. siječnja 2023.

Vujčić: Važnost članstva u eurozoni u vrijeme krize

Guverner HNB-a Vujčić rekao je da referentna vrijednost koju zemlja mora ispuniti za ulazak u europodručje dosad nikada nije bila niža od prosječne inflacije u eurozoni.

Istaknuo je važnost članstva u europodručju u kriznim vremenima, istaknuvši da se krize lakše prevladavaju, a posljedice su znatno manje za članice europodručja.

Zaostajanje Hrvatske u rastu u posljednjem desetljeću posljedica je činjenice da je u krizama njezin pad bio puno veći nego u drugim zemljama, rekao je, ističući kao i Marić, da uvođenje eura neće izazvati dodatni inflatorni pritisak.

Upitan gdje će se nakon uvođenja eura čuvati kovanice kune, Vujčić je rekao da će se u suradnji s Ministarstvom obrane pronaći rješenje, a to će biti objavljeno nakon što se utvrdi kako će biti pohranjeni.

Vujčić je također izvijestio da je već napravljena probna odobrena eurokovanica s nacionalnim stranama te da bi nakon odluke o ulasku Hrvatske u euro u srpnju trebala biti pokrenuta potpuna proizvodnja.

Prvo povećanje kamatnih stopa od strane ECB-a vjerojatno već u srpnju

S obzirom na to da je američka Fed banka već započela ciklus povećanja kamatnih stopa, novinari su Vujčića pitali planira li ECB isti potez, na što je on rekao da je već prošle godine najavio da možemo očekivati ​​postupno povećanje kamatnih stopa 2022. te da su učinci već bili vidljivi na tržištima obveznica.

Kad je riječ o ECB-u, on prvo planira zaustaviti program kvantitativnog popuštanja do trećeg ovogodišnjeg tromjesečja, nakon čega će kamatne stope rasti.

Pojasnio je da je dobar dio onoga što će se dogoditi s povećanjem kamatnih stopa središnjih banaka već utjecao na tržište koje je to očekivalo. “Kada se nešto najavi, financijska tržišta ne čekaju da se to dogodi već to odmah ugrađuju u cijenu”, rekao je Vujčić i dodao da je uobičajeno u razdobljima rastuće inflacije središnje banke odgovoriti povećanjem kamatnih stopa.

Sredinom travnja Ministarstvo financija pustila je na međunarodno tržište kapitala euroobveznice ukupne nominalne vrijednosti 1,25 milijardi eura, dospijeća 2032., godišnje kuponske kamatne stope od 2,875% i realnog prinosa od 2,975%.

Da se danas izdaju, referentna kamatna stopa bila bi viša za 33 bazna boda, što znači da bi bile skuplje za 0,33 posto, pa će se na kamatama svake godine uštedjeti oko 4 milijuna eura, naglasio je ministar Marić kako bi ilustrirao volatilnost tržištu, također zbog rata u Ukrajini.

Premijer: Hrvatsko gospodarstvo najviše euroizirano od svih gospodarstava EU

Tijekom sjednice Nacionalnog vijeća, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković, premijer je predstavio dizajn nacionalne strane kovanice od 1 eura i konačni prijedlog zakona o uvođenju eura koji će se u četvrtak uputiti Saboru na drugo čitanje.

Na sastanku su podnesena izvješća o napretku u provedbi aktivnosti vezanih uz uvođenje eura.

Plenković je rekao da su uvođenje eura i pristupanje schengenskom prostoru dva strateška cilja za dublju integraciju u EU.

Rekao je da će hrvatski građani i gospodarstvo imati koristi od članstva u europodručju, istaknuvši da je hrvatsko gospodarstvo najviše euroizirano od gospodarstava EU izvan europodručja.

Depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kunskih kredita vezano je za euro, dok zemlje europodručja čine 53 posto robnog izvoza i 59 posto uvoza robe, rekao je.

Plenković je podsjetio da je prošlog tjedna Vlada izjavila da predviđa rast BDP-a od 3% ove godine i proračunski deficit od 2,8% BDP-a, da bi 2023. godine pao na 1,6% i 2024. godine na 1,2%. Istovremeno bi javni dug trebao također biti smanjen na 76,2% ove godine, 71,7% u 2023., 68,9% u 2024. i 66,9% u 2025. godini.

Naglasio je kako je u sklopu akcijskog plana za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) ispunjeno devet mjera u četiri područja. One se odnose na sprječavanje pranja novca, povoljnije poslovno okruženje, bolje upravljanje državnim tvrtkama i jačanje stečajnog okvira.

Vjerujemo da će ovakav sveobuhvatan pristup omogućiti da se sve ključne i konačne odluke o pristupanju Hrvatske eurozoni na razini EU i europodručja donose u lipnju i srpnju, rekao je Plenković.

Komentiraj vijest

What do you think?

Written by 24sata

EasyJet ponovno uspostavlja suradnju sa Zračnom lukom Rijeka

Rasprava o pravima nacionalnih manjina dijeli zastupnike