Connect with us

vijesti

Ona zna puno o pravilima naše zemlje i kaže da se upravo sada bira hoće li se raditi nedjeljom.

Published

on

Vrlo pametna osoba koja zna puno o pravilima naše zemlje i kako se ona donose govorila je o odluci koju su donijeli neki važni suci.

Ovi suci su rekli da su neki ljudi koji su govorili da neki zakoni nisu pravedni ili ispravni bili u krivu. Jedan od zakona se odnosio na to kako glasamo za naše vođe, a drugi se odnosio na to kada ljudi mogu raditi ili imati slobodan dan. Horvat Vuković smatra da u odluci nedostaju bitne stvari te da je Ustavni sud prije izbora bio aktivno uključen u pomoć vladajućima. Ovo je kao da netko ne radi dobro posao kada pokušava učiniti stvari poštenima. Ljudi koji donose važne odluke prije izbora nisu pošteni. Ne uzimaju u obzir sve važne informacije i griješe kao netko tko nema puno iskustva. Zaista je iznenađujuće i razočaravajuće da Ustavni sud svoju odluku nije niti pokušao obrazložiti na smislen način.

Čini se da im više nije stalo da budu zaštitnici Ustava. Neki smatraju da time možda pomažu vladajućoj stranci u predizbornoj kampanji, a i sudjeluju u izboru novih sudaca. To je problem koji se s vremenom pogoršava jer kvaliteta načina na koji se proizvodi pada. To znači da ljudi koji ga proizvode nisu baš dobri u onome što rade. Postoji nekoliko ljudi koji su stvarno dobri u tome, ali nemaju dovoljno utjecaja da naprave veliku razliku. O tome sam već govorio prošli tjedan i kao da je naša država zapela u lošoj situaciji, što pokazuje i “slučaj Turudić”. Odluka je već donesena od samog početka. Potom je osoba koja puno zna o ustavu objasnila zašto smatra da odluka nije ispravna. Jednostavnim riječima, objasnit ću zašto je ovakav stav tako oštar, koristeći jezik koji dijete može razumjeti.

Načelo proporcionalnosti znači da ako pravilo ili zakon ograničava naša prava, to treba učiniti samo ako za to postoji dobar razlog. Ovaj bi razlog trebao biti dovoljno važan da opravda oduzimanje prava. Također, način na koji pravilo ograničava pravo zapravo bi trebao štititi pravo za koje tvrdi da štiti. I na kraju, pravilo treba samo što manje ograničiti pravo, koristeći najblaži mogući način. Na primjer, nije pošteno ako su neke tvrtke zatvorene, ali druge, poput kafića ili frizera, smiju ostati otvorene. Jednostavnije rečeno, Zakon o trgovini i odluka Ustavnog suda ne funkcioniraju kako treba. Čine grešku govoreći da trgovine ne mogu raditi. To nije pošteno jer utječe samo na neke vrste poduzetnika, a ne na druge.

Djeca ne smiju raditi, ali mogu ići u kafiće, restorane, muzeje, na frizuru. Ovo bi se moglo činiti čudnim, ali postoji pravilo koje kaže da trgovci, odnosno ljudi koji prodaju stvari, ne mogu raditi. Ljudi koji donose pravila, zvani zakonodavci, mogu imati različite razloge za to. Mogli bi reći da je to zaštita posebnog dana koji se zove nedjelja, za koji neki ljudi misle da je dan odmora ili odlaska u crkvu. Ali sud je rekao da to nije dobar razlog. Čini se da je pravi razlog zaštita vjerskih uvjerenja ljudi, što nije dopušteno u zemlji koja bi trebala biti pravedna prema svima bez obzira u što vjeruju. Ustavni sud je dužan otkriti istinu i otkriti hoće li se netko pretvarati da ima dobar razlog za svoje postupke, a zapravo ima tajni loš razlog.

To moraju činiti vrlo pažljivo i aktivno. Nije u redu samo vjerovati drugom dijelu vlade jer naši zakoni kažu da bi različiti dijelovi vlade trebali imati vlastite ovlasti i ne oslanjati se previše jedni na druge. Jednostavnije rečeno, Ustavni sud je poručio da je važno pronaći ravnotežu između osobnog i poslovnog života ljudi, zaštititi prava radnika i pritom pomoći gospodarstvu i društvu. Ali s ovom idejom postoje veliki problemi koje bi čak i student prava početnik mogao lako riješiti. Jednostavno rečeno, postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života znači pronaći dobru ravnotežu između posla i osobnog života.

Postoji mnogo načina za to, a ne uključuju svi potpuno zaustavljanje rada. Jedan od načina je osigurati da su radnici dovoljno plaćeni za svoj rad i da njihova prava štiti skupina koja provjerava radi li sve dobro (poput inspekcije rada). Samo zato što vlada ne može dati nešto ljudima ne znači da je u redu učiniti nešto opasno poput stavljanja dinamita na ribe. I nije pošteno fokusirati se samo na jednu skupinu radnika, poput poduzetnika.

Ideja o radu samo 16 tjedana više je ušteda novca za državu nego pomoć radnicima. Zašto svi radnici ne dobiju istu pomoć od države za svoj rad i osobni život? To pokazuje da pravilo o zabrani rada u ovoj industriji nije pravedno i da zapravo ne štiti prava radnika. Veće plaće i jamstvo slobodnog dana nedjeljom pomogli bi u zaštiti prava radnika.

Također bi bilo korisno imati inspektore koji bi brinuli da radnici budu dodatno plaćeni za rad nedjeljom i da stvarno dobiju slobodan dan. Ideja o “16 radnih tjedana” zapravo nije namijenjena pomoći radnicima, već umjesto toga namijenjena je pomoći vladi da uštedi novac i osigura da to ne utječe na ljetni odmor i blagdansku kupovinu.

Continue Reading
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

vijesti

Kolakušić smatra da se velike novinske kuće trude da ljudi ne vole europske izbore.

Published

on

By

MISLAV Kolakušić na televiziji je govorio o planovima koje ima za EU izbore i što će učiniti ako uđe u EU parlament.

Europski parlament je vrlo važan jer se u njemu donose važne odluke koje se tiču ​​Hrvatske. Ne radi se samo o plaćama političara, već o politici koja utječe na sve u Europskoj uniji, pa tako i na Hrvatsku. Ključno je obratiti pozornost na izbore i odluke koje se donose u Europskom parlamentu jer imaju veliki utjecaj na našu zemlju.

Vlast u Hrvatskoj i čelnici EU stvaraju velike probleme našoj zemlji. Dopuštaju previše ljudima iz drugih zemalja da dolaze ovdje raditi za vrlo malo novca. To otežava hrvatskim ljudima pronalaženje dobrih poslova i mjesta za život. Mnogi naši građani zbog toga napuštaju zemlju.

Bez našeg snažnog glasa u Bruxellesu i s nekim hrvatskim političarima koji se slažu sa svime što Ursula von der Leyen predlaže, i drugima koji podržavaju rodnu ideologiju, Hrvatska bi se mogla teško osloboditi određenih globalnih politika.

To je unatoč tome što su druge europske zemlje uspjele u tome.

Continue Reading

vijesti

Budite oprezni u vožnji jer su pojedini dijelovi kolnika mokri i skliski.

Published

on

By

Pojedini kolnici u Gorskom kotaru, dijelu Hrvatske, mokri su i skliski.
Ali većina cesta još uvijek je u redu za vožnju, osim na nekim područjima gdje se gradi. Iz Hrvatskog autokluba poručili su da je vožnja ovim prometnicama i dalje moguća. Pojačan je promet i na zagrebačkoj obilaznici.

Više je automobila na cesti kod Zagreba u smjeru istoka. Budite oprezni i vozite sporije u zonama radova na Jadranskoj magistrali i kod Splita. Neke su ceste zatvorene zbog radova. Na autocesti A4 na čvoru Komin zatvoreni su kolnički trakovi prema Goričanu i Zagrebu.

Na autocesti A6 zatvoren je izlaz na čvoru Orehovica ako vozite iz smjera Zagreba prema Trsatu i centru Rijeke. Možete ići drugim putem preko čvora Čavla ili čvora Rijeka istok. Većina graničnih prijelaza nema duge kolone.

Putovanje brodom je jednostavno i glatko.

Continue Reading

vijesti

Čelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.

Published

on

By

Čorušić je osoba koja vodi bolnicu u Zagrebu i dio je političke grupacije HDZ-a. Bio je u TV emisiji govoreći o liječnicima koji su nezadovoljni i žele prestati raditi.

Rekao je da liječnici nemaju dobar razlog za uzrujanost jer im je trenutno jako dobro. Podsjetimo, Ćorušić je postao šef jer ga je izabrao Tomislav Karamarko. No, o njemu se nije pričalo na lijep način. Pojednostavljeno rečeno, pogriješio je tijekom operacije i iz ženskog tijela izvadio krivi dio. Također je zaboravio ukloniti komad tkanine s trbuščića druge osobe nakon operacije. U ponašanju ove osobe postoji nešto više. Ponašali su se vrlo glupo dok su bili jako pijani i plašili su djecu.

Čak su prijetili ljudima pištoljem i pucali oko mjesta gdje drugi žive. I to nije sve. Čvrsto vjeruju da nikome ne bi smjeli pobaciti i zaista su odani svojim katoličkim uvjerenjima. Ljudi su sumnjičavi i da bi mogli biti upleteni u prodaju organa u bolnici u kojoj rade. Kad je prvi put došao na TV, govorio je o tome koliko ljudi zarađuju. “Nemam sve tablice u glavi. Svima će plaća biti veća, otprilike mogu reći da je za mladog mlađeg doktora to oko 1800 eura mjesečno bez prekovremenih.

A za starije kolege plaća je oko 1800 eura mjesečno.”Može ići i do 2980 eura”, rekao je.Jorušić je. “Dugo sam u sustavu i liječnicima nikada nije bilo tako lako.” “Mislim da štrajka liječnika neće biti jer sam, objektivno gledano, dugo u sustavu i liječnicima nikad bolje nije bilo. Kad smo bili mladi, bili smo sretni što smo dobili specijalizaciju. I.” “Vjerujem da će se uspjeti postići dogovor resornog ministra i sindikata. Plaće liječnika, ali i svih zdravstvenih radnika, u zadnjih osam godina porasle su gotovo 90, 100 posto”, rekao je Ćorušić. Neki liječnici razmišljaju o tome da neko vrijeme ne rade jer smatraju da ih treba više platiti.

No, zanimljivo je jer vole i višak slobodnog vremena. To je kao ako liječnik mora raditi u subotu, ne mora raditi u ponedjeljak. Dakle, malo je zbunjujuće. Nadam se da će se svi dogovoriti oko poštenih plaća i da neće biti štrajka. Zanimalo ih je radi li ministar Beroš dobar posao u vođenju zdravstvenog sustava. Ne mogu reći radi li dobro posao ili ne, ali mislim da se maksimalno trudi. Iskreno se nadam da do štrajka neće doći. Svima su plaće sve veće. Ova vlada je jedina koja je napravila način da plaća ljude na poslovima koji pomažu javnosti, poput učitelja i liječnika. Kad ga je netko pitao radi li se to zbog politike, rekao je da.

“Mislim da je tako. Ne znam tko vodi ovu političku pobunu, ali postoje odgovarajuće liječničke udruge i unatoč povećanim plaćama i boljim uvjetima rada imamo nezadovoljstvo i ne znam što će se dogoditi osim ako nije iz političkih razloga.” “Ne vjerujem da će KBC Zagreb biti blokiran ako dođe do štrajka” “Poznavajući neke ljude koji su članovi Hrvatskog liječničkog sindikata i rade u KBC-u Zagreb, nisam siguran da podržavaju štrajk”, rekao je Ćorušić.

Eurostat kaže da imamo dovoljno strojeva za CT i MRI, ali ih ne koristimo često. Znači li to da način na koji su stvari organizirane nije dobar?

Continue Reading

Najcitanije

.