Danas su na azijskim tržištima porasle cijene dionica. No, ljudi su oprezni s trgovanjem jer čekaju nova pravila koja će pomoći kineskom tržištu i nagađaju kada bi kamata mogla pasti. MSCI indeks, koji pokazuje koliko dobro stoje dionice u Aziji (osim u Japanu), jutros je porastao za 0,4 posto.

Ovo je drugi dan zaredom da raste. No, u Japanu je Nikkei indeks pao za 0,2 posto, au Hong Kongu cijene dionica pale su za 0,4 posto. S druge strane, u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji cijene dionica porasle su između 0,4 i 1,1 posto. Jučer je kinesko tržište dionica jako poraslo jer je vlada donijela neke odluke kako bi pomogla tržištu dionica. Ali danas su investitori oprezniji i ne preuzimaju toliko rizika. Porasle su i burze u Aziji. Cijene dionica su porasle u Šangaju, ali su pale u Hong Kongu jer investitori čekaju dodatnu pomoć vlade.

Ljudi su jako oprezni jer kinesko gospodarstvo ne raste brzo i moglo bi biti velikih problema s kućama. Zbog toga su cijene dionica jako pale. Vlada pokušava učiniti da se ljudi osjećaju bolje u gospodarstvu dajući im više razloga za ulaganje. Neki stručnjaci smatraju da vlada mora učiniti više kako bi ljudi imali povjerenja u budućnost. Jučer su porasle cijene dionica na mnogim burzama, pa tako i na Wall Streetu. Dow Jones porastao je za 0,4 posto, S&P 500 za oko 0,2 posto, a Nasdaq indeks za 0,1 posto. Tijekom dana su se cijene dionica stalno mijenjale između rasta i pada, ali su pred kraj dana još malo porasle.

Ulagači su oprezni jer su se nadali da će kamate pasti u ožujku, ali sada nisu sigurni jer je čelnik središnje banke rekao da će se sve promjene događati sporije nego što se mislilo. Jučer su neki važni ljudi koji odlučuju o novcu govorili o problemu koji se zove inflacija. Svi su rekli kako je razina inflacije još uvijek previsoka, pa nije pravo vrijeme za promjene kamatnih stopa. To je zabrinulo neke ljude i izazvalo probleme na tržištu. S druge strane, mnoge su američke tvrtke u posljednja tri mjeseca poslovale vrlo dobro, što je pomoglo tržištu. Ali u isto vrijeme vrijednost dolara je pala, a cijena nafte je porasla.

Vrijednost dolara u usporedbi s drugim vrstama novca malo je pala na valutnim tržištima. Indeks dolara je poput mjernog alata koji nam govori koliko američki dolar vrijedi u usporedbi s drugim važnim valutama u svijetu. Jutros je dolarov indeks bio na 104,14 bodova, no jučer u isto vrijemebio je malo viši na 104,38 bodova. Jučer je vrijednost dolara u odnosu na japanski novac malo pala sa 148,60 na 147,85 jena. Američki je novac oslabio u odnosu na europski pa je euro poskupio na 1,0760 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0750 dolara.

Cijena nafte je malo porasla. U Londonu je barel poskupio vrlo malo, au Americi je poskupio još malo.

U prosincu su u Europi, pa tako iu Hrvatskoj, pale cijene stvari koje tvornice proizvode. Ove informacije dolaze iz Eurostata. U prosincu su cijene stvari koje proizvode tvornice u eurozoni pale za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Prethodnog mjeseca cijene su pale za 0,3 posto. U EU su cijene pale za 0,9 posto u odnosu na prošli mjesec, kada su također pale za 0,3 posto. Najviše su pale cijene energije, 2,3 posto u eurozoni i 2,4 posto u EU. Kad ne računamo energetski sektor, cijene stvari koje se proizvode u eurozoni pale su samo malo, za 0,1 posto. U cijeloj Europskoj uniji cijene su pale nešto više, 0,2 posto.

Najveći rast cijena imala je Grčka. U prosincu su u Irskoj dosta pale cijene proizvodnje stvari, za 12 posto. Nizozemskoj i Estoniji također su pale cijene, ali ne toliko, za 1,8 i 1,4 posto. U Hrvatskoj su cijene koje proizvođači zaračunavaju za svoje proizvode u prosincu malo pale u odnosu na studeni, kada su neznatno porasle. Najviše su poskupjele stvari u Grčkoj, za 1 posto. Zatim su u Belgiji porasle za 0,5 posto. A na Cipru i u Luksemburgu porasle su za po 0,3 posto. Ali ukupno gledano, cijene su ipak niže u odnosu na prošlu godinu. U prosincu su u Europi jako pale cijene stvari koje tvornice proizvode.

U eurozoni su pale za 10,6 posto, au EU za 10 posto. U studenom su također pale, ali ne toliko, za 3,2 posto i 2,1 posto. U prosincu je energetski sektor u eurozoni i EU zabilježio zaista veliki pad. U eurozoni je smanjen za 27,5 posto, au EU za 25,6 posto. Tri mjeseca zaredom padaju cijene stvari koje tvornice proizvode iu eurozoni iu EU, osim u energetskom sektoru. U eurozoni cijene su pale 0,4 posto, au EU 0,6 posto. U Irskoj postoji vrlo veliki vodopad.

Cijene stvari koje se proizvode u Irskoj u prosincu su znatno pale u odnosu na prošlu godinu. Cijene su također pale u Italiji i Bugarskoj, ali ne toliko kao u Irskoj. U studenom su cijene stvari proizvedenih u Hrvatskoj poskupjele za 0,6 posto, a onda su u studenome pale za 1,4 posto. Najviše su poskupjele stvari u Luksemburgu, 20,2 posto. U Slovačkoj su cijene porasle za 13,3 posto, au Sloveniji za 2,0 posto.

Predstavljanje je organizirano u sklopu 28. Catad’Ore, najprestižnijeg i najpopularnijeg vinskog natjecanja i degustacije vina i jakih alkoholnih pića u Latinskoj Americi, koje se održava u Santiagu de Chileu, gdje Hrvatska po prvi puta ima status zemlje partnera .

Iako je predstavljeno svo bogatstvo hrvatskog turizma, fokus prezentacije, održane za 70 najznačajnijih čileanskih turoperatora, agenata, turističkih novinara i travel blogera, bio je nautički turizam, razvedena obala, čistoća mora, netaknuta priroda , kao i o sigurnosti Hrvatske kao turističke destinacije i njezine vrhunske hrane i vina.

Nacionalnu turističku ponudu predstavili su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Tomislav Fain, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija i Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj. Manifestaciju je otvorila Mira Martinec, veleposlanica Republike Hrvatske u Čileu.

“Catad’Ora je prilika da predstavimo naša vrhunska vina, ali i Hrvatsku kao popularnu i poželjnu turističku destinaciju na Mediteranu. Hrvatska je u svijetu sve više prepoznata kao sigurno mjesto za odmor; no, postajemo prepoznatljivi i kao kvalitetna gastronomska destinacija. Status zemlje partnera na prestižnoj Catad’Ori pružio je priliku za dodatni iskorak u predstavljanju naše turističke ponude na ovom dalekom tržištu s velikim potencijalom, posebice s obzirom na brojnu hrvatsku dijasporu u Čileu i diljem Latinske Amerike. Vjerujem da smo približili našu zemlju svima njima, koji je, kao što smo ovdje vidjeli, vole i izdaleka“, rekao je ravnatelj Staničić, dodavši kako vjeruje da će mnogi Hrvati koji još nisu bili u našoj zemlji doći u naš dom. zemlju i istražuju odredišta svojih predaka.

Kada je riječ o dalekim tržištima i turističkim agencijama, prema riječima Tomislava Faina iz UHPA-e, interes za hrvatske destinacije i dalje je velik unatoč svim globalnim izazovima.

“Naša je zemlja globalno prepoznatljiva po raznim aspektima turističke ponude koji je čine prepoznatljivom i privlačnom kao turističko odredište. Za agencije je ključno identificirati preferencije svakog pojedinog tržišta kako bi kreirali ponudu koja će odgovarati interesima putnika koje želimo privući u hrvatska odredišta”, naglasio je Fain.

Pozitivne trendove s čileanskog tržišta potvrđuju i podaci sustava eVisitor koji pokazuju preko 15.000 dolazaka i 46.000 noćenja s ovog tržišta u dosadašnjem dijelu godine, što predstavlja rast od 18% u dolascima i 13% rast u noćenjima u odnosu na istom razdoblju prošle godine.

Otvaranje novih poslovnih prilika nužan je korak u jačanju turističkih tokova među državama i gospodarstvu općenito”, rekao je Radoš iz HGK.

Značajan i vrlo pozitivan korak u približavanju Hrvatske ovim prostorima istaknula je Mira Martinec, veleposlanica Republike Hrvatske u Čileu.

Ova aktivnost Hrvatske turističke zajednice nedvojbeno će rezultirati značajnim interesom ovog velikog tržišta, tim više što je prezentacija održana pred velikim brojem predstavnika iz različitih sektora turizma. Čile nema većih turističkih sajmova, stoga je ovom velikom i nedovoljno istraženom turističkom bazenu važno pristupiti potencijalnoj klijenteli koja si može i želi priuštiti zanimljiv odmor u dalekim krajevima. Također, ovo je zemlja s preko 250.000 ljudi hrvatskog podrijetla, emotivno vezanih za zemlju svojih predaka, koji je rado posjećuju u obiteljskim grupama od 20 i više članova obitelji”, zaključio je Martinec.

Uz potporu Hrvatske gospodarske komore, na ovogodišnjem Catad’Ora World Wine Awardsu predstavljaju se vinarije Kutjevo, Badel 1862, Jako vino i Agrolaguna te predstavnici regionalnih organizacija u Hrvatskoj.