Općenito, dok se mnogi važni čelnici iz cijelog svijeta obično pridružuju predsjednikovoj inauguraciji, Trump se odlučio usredotočiti na pozivanje onih s krajnje desnice, pokazujući svoju sklonost određenoj vrsti politike.

Neki od posebnih gostiju bili su čelnici poput Javiera Mileija iz Argentine, Giorgie Meloni iz Italije, Viktora Orbana iz Mađarske i Nigela Faragea iz Britanije. Međutim, važni čelnici poput Ursule von der Leyen, koja pomaže u vođenju Europske unije, nisu pozvani, što neki ljudi misle da šalje snažnu poruku o tome što Trump osjeća prema Europi.

Zanimljivo, Marine Le Pen, poznata čelnica krajnje desnice iz Francuske, nije dobila poziv, za što neki misle da je razlog što se u posljednje vrijeme udaljila od Trumpa. Dana 20. siječnja, kada je Donald Trump postao predsjednik, njegov veliki događaj izgledao je puno drugačije od uobičajenog.

Inače, predsjednik poziva važne ljude iz SAD-a i neke prijateljske vođe iz drugih zemalja. No ovaj put Trump je pozvao čelnike koji imaju slične ideje kao i on, od kojih su mnogi s krajnje desne strane politike. Pozvane su i neke kontroverzne osobe, poput Jaira Bolsonara iz Brazila, koji ne može doći zbog nekih pravnih problema.

Drugi europski političari koji su dio krajnje desne scene, poput Érica Zemmoura iz Francuske, Alice Weidel iz Njemačke i Santiaga Abascala iz Španjolske, potvrdili su da će prisustvovati, zajedno.

Nedavno su izraelski zračni napadi na Gazu uzrokovali smrt najmanje 48 ljudi.

U prošlim borbama obje su strane pojačale svoje vojne akcije neposredno prije početka prekida vatre da bi pokazale koliko su jake. Jučer su predsjednik SAD-a Joe Biden i Katar objavili da imaju plan za dogovor.

Ovaj dogovor kaže da će 33 taoca biti oslobođena u sljedećih šest tjedana ako Izrael oslobodi stotine palestinskih zatvorenika i povuče se iz nekih područja. Danas je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua priopćio da se njegov tim neće sastati kako bi dogovorili dogovor o prekidu vatre u Gazi ili puštanju brojnih talaca.

Žele da Hamas prvo prestane tražiti izmjene sporazuma u zadnji čas. Netanyahuov ured smatra da Hamas pokušava promijeniti dijelove sporazuma kako bi dobio više od Izraela.

U poruci objavljenoj na platformi X, Netanyahuov ured prenio je svoju zahvalnost Trumpu, koji bi u ponedjeljak trebao preuzeti predsjedničku dužnost od Bidena.

Posebno su mu zahvalili na doprinosu u oslobađanju talaca i na angažmanu u ublažavanju patnji obitelji zarobljenih. Ured premijera u Izraelu izvijestio je da je Netanyahu prvo razgovarao s Trumpom, nakon čega je uslijedio razgovor s Bidenom, a oba su se dogodila jučer navečer.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sudjelovao je u odvojenim razgovorima s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom i predsjednikom na odlasku Joeom Bidenom, izražavajući zahvalnost obojici čelnika na njihovoj ključnoj ulozi u omogućavanju prekida vatre u Gazi.

Osim toga, priznao je njihove napore u posredovanju u dogovoru koji bi omogućio oslobađanje talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.

Rusija je otvorena za ispitivanje mirovnih prijedloga novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za ukrajinski sukob nakon što preuzme dužnost, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Lavrov je istaknuo da iako je Trump ranije tvrdio da može riješiti rat u roku od 24 sata, on cijeni to što Trumpov tim sada priznaje složenost na terenu u Ukrajini. Taj je pomak vidljiv u Trumpovim komentarima i izjavama njegovog novog savjetnika za nacionalnu sigurnost, Mikea Waltza, koji je naglasio nužnost diplomatskog rješenja rata.

Waltz je izrazio skepticizam glede izvedivosti potpunog uklanjanja ruskih snaga sa cijelog ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, i naznačio da Trumpovo priznanje ove stvarnosti označava značajan korak naprijed za globalne rasprave o tom pitanju.

Njegov posjet dolazi neposredno prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, a Trump je rekao da možda neće nastaviti pomagati Ukrajini vojnom pomoći kako se ruska invazija približava četvrtoj godini.

Izjavio je: “Stojimo uz Ukrajinu”, što znači da je Njemačka predana podršci Ukrajini u teškim vremenima. Istaknuo je kako njegov posjet pokazuje potporu Njemačke kao vodeće zemlje u NATO-u, koji je skupina zemalja koje zajedno rade na obrani. Prije dolaska u Ukrajinu, Pistorius se sastao s ministrima obrane iz Poljske, Francuske, Italije i Britanije kako bi razgovarali o tome kako Europa može pomoći Ukrajini. Uz zabrinutost oko mogućeg smanjenja potpore SAD-a pod Trumpom, Njemačka je željna pomoći Ukrajini u izradi vlastitog oružja. Pistorius je objasnio da ako Ukrajina može brzo izraditi vlastito oružje, bit će bolje pripremljena da se brani.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius posjetio je danas glavni grad Ukrajine Kijev na razgovorima s ukrajinskom vladom. Ovaj posjet držan je u tajnosti prije nego što je stigao iz sigurnosnih razloga. Kada je stigao tamo, Pistorius je rekao da želi razgovarati o tome kako Njemačka može više pomoći Ukrajini i razumjeti što se događa s njihovom vojnom situacijom.

Posebno je značajan trenutak lansiranja projektila, koji se dogodio samo nekoliko dana prije Trumpove inauguracije 20. siječnja.

Trump je ušao u povijest kao prvi aktualni američki predsjednik koji je prešao na teritorij Sjeverne Koreje tijekom sastanka sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom u svom prvom mandatu, a često je isticao osobni odnos koji je razvio s Kimom. Tijekom nedavnog posjeta Seulu, američki državni tajnik Antony Blinken također je naglasio važnost jačanja bilateralnih i trilateralnih saveza između SAD-a, Južne Koreje i Japana kako bi se učinkovito suprotstavili rastućim vojnim prijetnjama iz Pjongjanga.

Kao odgovor na pokuse projektila, dužnosnici Južne Koreje izrazili su oštru osudu, označivši lansiranje kao očitu provokaciju koja predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti Korejskog poluotoka. JCS je upozorio Sjevernu Koreju od pogrešnog tumačenja trenutne situacije i uvjerio da će Južna Koreja odlučno odgovoriti na sve daljnje akte agresije.

Vršitelj dužnosti predsjednika Južne Koreje, Choi Sang-mok, ponovio je te osjećaje, osuđujući lansiranje projektila kao kršenje rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Naglasio je da će Seul oštro reagirati na nastavak provokacija Sjeverne Koreje. Nadalje, predsjednički ured Južne Koreje sazvao je Vijeće za nacionalnu sigurnost kako bi procijenio situaciju i formulirao odgovarajući odgovor. Sjeverna Koreja danas je izvela niz lansiranja balističkih projektila kratkog dometa sa svoje istočne obale, prema izvješćima južnokorejske vojske.

Ova akcija predstavlja još jednu demonstraciju vojne moći Pjongjanga, koja se dogodila samo nekoliko dana prije očekivanog povratka na dužnost novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Projektili su navodno putovali otprilike 250 kilometara nakon što su ispaljeni oko 09:30 po lokalnom vremenu (što odgovara 3 sata GMT) iz Kanggyea, koji se nalazi u pokrajini Jagang, području blizu granice s Kinom. Južnokorejski združeni načelnik stožera (JCS) dao je ove detalje, ističući važnost lansiranja.

Ovo lansiranje projektila slijedi nakon što je Sjeverna Koreja najavila testiranje novog hipersoničnog balističkog projektila srednjeg dometa, za koji se tvrdilo da predstavlja značajan napredak u njihovim vojnim sposobnostima. Ovo je bio prvi raketni test koji je Sjeverna Koreja izvela od 5. studenoga, a nedavno lansiranje poklopilo se s posjetom Južnoj Koreji japanskog ministra vanjskih poslova Takeshija Iwaye. Samo nekoliko dana prije Trumpove inauguracije, južnokorejski ministar vanjskih poslova Cho Tae-yul i Iwaya izdali su zajedničku izjavu u kojoj osuđuju tekuće inicijative Sjeverne Koreje za nuklearni i raketni razvoj.

Obećali su poboljšati sigurnosnu suradnju između svojih dviju država u svjetlu rastućih prijetnji koje predstavlja Sjeverna Koreja. Japanski dužnosnici također su reagirali na pokuse projektila, a glavni tajnik kabineta Yoshimasa Hayashi potvrdio je da su upoznati sa situacijom. Izjavio je da Japan poduzima sve potrebne mjere opreza kako bi riješio problem, blisko surađujući s Washingtonom i Seulom, uključujući razmjenu podataka o upozorenju na projektile u stvarnom vremenu.

Snimke snimljene na mjestu događaja otkrivaju razmjere štete na tramvajima, pri čemu i stražnji i prednji dio izgledaju ozbiljno smrskani.

Dodatno, video zapisi prikazuju putnike koji su se našli bačeni na pod perona uslijed sudara. Broj prijavljenih ozlijeđenih u sudaru tramvaja koji se jučer dogodio u Strasbourgu povećao se na 68, prema najnovijim informacijama lokalnih vlasti. Incident se dogodio u tunelu blizu glavnog željezničkog kolodvora u Strasbourgu, koji je među najprometnijim kolodvorima u Francuskoj, odmah iza Pariza.

Prefektura Donja Rajna, koja nadzire Strasbourg, potvrdila je: “Ukupno 68 osoba zadobilo je ozljede u ovoj nesretnoj nesreći; međutim, na sreću, nijedna od ovih ozljeda ne smatra se ozbiljnom.” Pozitivno je što je otprilike stotinu putnika uspjelo izaći iz tramvaja bez ikakvih ozljeda. Preliminarni nalazi iz istrage koja je u tijeku pokazuju da se jedan od tramvaja neočekivano otkotrljao unatrag dok je vozio uzbrdo, sudarivši se s drugim tramvajem koji je stajao iza njega.

Tramvaj u pokretu zaustavio se prije nego što je stigao do sljedeće stanice zbog prenatrpanosti i neodređene prepreke na tračnicama, što je dovelo do njegovog kretanja unatrag iz još uvijek nejasnih razloga.

Iako Salami govori o tome da je Iran jak, mnogi stručnjaci smatraju da se Iran zapravo suočava s brojnim problemima.

Zemlja se bori s politikom i gospodarstvom, što je dovelo do zatvaranja škola, sveučilišta i banaka zbog zagađenja i nestašice energije. Neki ljudi se brinu da bi se stvari mogle pogoršati kada Trump postane predsjednik, a postoji zabrinutost da bi Izrael mogao čak napasti Iran.

Prije nego što Donald Trump postane predsjednik SAD-a, Iran ga upozorava da bude oprezan i ne čini pogreške koje bi mogle dovesti do dugog vojnog sukoba. Hussein Salami, vođa iranske vojske, rekao je da bi neki ljudi mogli misliti da je Iran slab, ali da su zapravo spremni za velike bitke ako to bude potrebno. Kako bi smirila svoje građane, iranska vlada pokušava pokazati da se njihova vojska poboljšava, pa svi vjeruju da su još uvijek moćni u regiji.

U međuvremenu, Trumpov novi predstavnik za Ukrajinu, Keith Kellogg, rekao je skupini ljudi koji se protive Iranu da bi svijet trebao izvršiti veći pritisak na Iran kako bi mu pomogao da postane demokratičnije mjesto.

U Los Angelesu već šest dana bukte veliki požari, a nažalost u njima je živote izgubilo 16 ljudi.

Najveći požari su u blizini Pasadene i Pacific Palisades, gdje su mnoge kuće ugrožene. Vatrogasci i dalje traže osobe kojima bi mogla biti potrebna pomoć, pa bi broj stradalih mogao porasti. Požari također prijete prometnom području zvanom San Fernando Valley i poznatom muzeju s vrijednim umjetninama.

Meteorolozi kažu da se očekuju jaki vjetrovi koji bi mogli pogoršati požare.

Danas ljudi glasaju za svog predsjednika. Moraju birati između aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i drugog kandidata Dragana Primorca.

Birališta će biti otvorena do 19 sati, a za to vrijeme nitko ne smije govoriti o izborima niti iznositi rezultate. Otprilike pola sata nakon završetka glasovanja, grupa zadužena za izbore podijelit će prve rezultate.
Oko 21 sat bit će poznato koga je narod izabrao za predsjednika. Za predsjednika mogu glasati i ako se nalaze u drugim državama, a ove godine glasa se u 38 zemalja, što je devet manje nego prošli put. Ukupno može glasovati gotovo 3,8 milijuna ljudi.