Connect with us

vijesti

Poslodavci predlažu niže mirovinske i zdravstvene doprinose, veće neoporezive prihode

Published

on

Potrebno je značajno smanjiti ukupne troškove rada, uključujući povećanje neoporezivog dohotka na 5000 kuna i smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za 2,0 odnosno 1,5 postotna boda, priopćila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

HUP je održao tiskovnu konferenciju na kojoj je predstavio svoj prijedlog reforme hrvatskog poreznog sustava i inicijativu za reformu sustava doprinosa. Dva prijedloga pripremila je radna skupina HUP-a za poreznu reformu u kojoj je bio velik broj članova gotovo svih sektorskih udruga.

Iz HUP-a su poručili da značajno opterećenje troškova rada ograničava poslodavce u privlačenju i zadržavanju radnika. Hrvatska ima jedno od najvećih opterećenja visokokvalificiranih radnika među tranzicijskim zemljama u EU.

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić kazala je kako je hrvatsko tržište rada suočeno s nedostatkom radnika kao posljedicom pojačanog pritiska za zapošljavanjem u inozemstvu ne samo zbog iseljavanja, već i zbog mogućnosti zapošljavanja na daljinu.

Stoga je u nastojanju da se privuče kvalitetna radna snaga važno osigurati konkurentnu zaradu, barem u odnosu na susjedne zemlje, a dugoročno u odnosu na razvijene zemlje EU, rekao je Tomić.

Što se tiče oporezivanja, HUP je također predložio povećanje neoporezivog dohotka na 5000 kuna, smanjenje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto i zadržavanje veće stope od 30 posto uz povećanje praga za njezinu primjenu sa sadašnjih kuna. 30.000 do 50.000 kuna.

Što se tiče doprinosa, HUP se zalaže za smanjenje doprinosa za prvi mirovinski stup sa 15% na 13% i smanjenje doprinosa za zdravstvo sa 16,5% na 15%, te preporučuje da se najviši iznos doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ograniči na četiri prosječne plaće.

Tomić je istaknuo da se radi o kratkoročnim prijedlozima za povećanje neto prihoda koji bi trebali biti usvojeni prilično brzo. Srednjoročno, do još značajnijeg smanjenja trebalo bi doći kroz sveobuhvatnu reformu sustava kako bi on postao učinkovit.

Kazala je da je velika potrošnja u tim sustavima neopravdana i ako bi se sustav doveo u red onda ne bi bilo potrebno toliko opterećivati ​​radnu snagu. S druge strane, smatra da bi u srednjem roku trebalo povećati doprinose u drugi mirovinski stup.

Tomić je rekao da doprinosi na gotovo svim razinama čine jednu trećinu ukupnih troškova rada i da se bez reformiranja te sfere ne mogu očekivati ​​značajna rasterećenja plaća.

Primjerice, kada je u pitanju minimalna bruto plaća od 5.461 kunu, na taj iznos se ne plaća porez na dohodak, već poslodavci na doprinose moraju izdvojiti 1.711 kuna ili 31% ukupnih troškova, dok zaposlenik ostvaruje neto prihod od 3.750 kuna. .

Reforme i povećanje zaposlenosti mogu nadoknaditi proračunske prihode

HUP je svjestan da bi njegove preporuke kratkoročno dovele do smanjenja proračunskih prihoda, ali smatra da se to može nadoknaditi zdravstvenom i mirovinskom reformom.

Iz HUP-a su poručili da će reforme na rashodovnoj strani smanjiti potrebu za prihodima. To zahtijeva reformu i racionalizaciju lokalne samouprave, s obzirom na to da značajan broj jedinica lokalne samouprave nije financijski samodostatan, te reformu javne uprave, obrazovnog sustava i radnog zakonodavstva.

S druge strane, proračunski prihodi se mogu povećati povećanjem zaposlenosti i broja osiguranika, dok povećanje prihoda znači i veću potrošnju, što bi se pozitivno odrazilo na prihode od PDV-a.

HUP se zalaže za povećanje neoporezivog iznosa za nagrade s 3.000 na 6.000 kuna i nagrada za radni učinak s 5.000 na 12.000 kuna. Zalaže se i za uvođenje neoporezivog dohotka za rad od kuće, povećanje neoporezivog iznosa za otpremnine i odlazak u mirovinu sa 8.000 na 15.000 kuna te povećanje naknade za korištenje osobnih vozila u poslovne svrhe sa 2 kune. do 3 kune po kilometru.

U sljedećih pet do šest godina moguće je 200.000 novih radnih mjesta

Glavni ravnatelj HUP-a Damir Zorić istaknuo je kako je cilj da Hrvatska postane konkurentnija zemlja s visokom razinom zaposlenosti i boljom neto zaradom građana, što bi pridonijelo demografiji.

Upozorio je da je, dok je Hrvatska imala pad stanovništva od 10 posto, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao za oko 100.000.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan kazao je kako na globalnoj sceni nikada nije bilo više mogućnosti za digitalizaciju i rad na daljinu.

Ulagači se fokusiraju na dostupnost talenata i porezni sustav, a to su dva glavna kriterija za uspjeh svake zemlje, istaknuo je Furjan.

Continue Reading

vijesti

Čelnik jedne zagrebačke bolnice kaže da je liječnicima trenutno jako dobro.

Published

on

By

Čorušić je osoba koja vodi bolnicu u Zagrebu i dio je političke grupacije HDZ-a. Bio je u TV emisiji govoreći o liječnicima koji su nezadovoljni i žele prestati raditi.

Rekao je da liječnici nemaju dobar razlog za uzrujanost jer im je trenutno jako dobro. Podsjetimo, Ćorušić je postao šef jer ga je izabrao Tomislav Karamarko. No, o njemu se nije pričalo na lijep način. Pojednostavljeno rečeno, pogriješio je tijekom operacije i iz ženskog tijela izvadio krivi dio. Također je zaboravio ukloniti komad tkanine s trbuščića druge osobe nakon operacije. U ponašanju ove osobe postoji nešto više. Ponašali su se vrlo glupo dok su bili jako pijani i plašili su djecu.

Čak su prijetili ljudima pištoljem i pucali oko mjesta gdje drugi žive. I to nije sve. Čvrsto vjeruju da nikome ne bi smjeli pobaciti i zaista su odani svojim katoličkim uvjerenjima. Ljudi su sumnjičavi i da bi mogli biti upleteni u prodaju organa u bolnici u kojoj rade. Kad je prvi put došao na TV, govorio je o tome koliko ljudi zarađuju. “Nemam sve tablice u glavi. Svima će plaća biti veća, otprilike mogu reći da je za mladog mlađeg doktora to oko 1800 eura mjesečno bez prekovremenih.

A za starije kolege plaća je oko 1800 eura mjesečno.”Može ići i do 2980 eura”, rekao je.Jorušić je. “Dugo sam u sustavu i liječnicima nikada nije bilo tako lako.” “Mislim da štrajka liječnika neće biti jer sam, objektivno gledano, dugo u sustavu i liječnicima nikad bolje nije bilo. Kad smo bili mladi, bili smo sretni što smo dobili specijalizaciju. I.” “Vjerujem da će se uspjeti postići dogovor resornog ministra i sindikata. Plaće liječnika, ali i svih zdravstvenih radnika, u zadnjih osam godina porasle su gotovo 90, 100 posto”, rekao je Ćorušić. Neki liječnici razmišljaju o tome da neko vrijeme ne rade jer smatraju da ih treba više platiti.

No, zanimljivo je jer vole i višak slobodnog vremena. To je kao ako liječnik mora raditi u subotu, ne mora raditi u ponedjeljak. Dakle, malo je zbunjujuće. Nadam se da će se svi dogovoriti oko poštenih plaća i da neće biti štrajka. Zanimalo ih je radi li ministar Beroš dobar posao u vođenju zdravstvenog sustava. Ne mogu reći radi li dobro posao ili ne, ali mislim da se maksimalno trudi. Iskreno se nadam da do štrajka neće doći. Svima su plaće sve veće. Ova vlada je jedina koja je napravila način da plaća ljude na poslovima koji pomažu javnosti, poput učitelja i liječnika. Kad ga je netko pitao radi li se to zbog politike, rekao je da.

“Mislim da je tako. Ne znam tko vodi ovu političku pobunu, ali postoje odgovarajuće liječničke udruge i unatoč povećanim plaćama i boljim uvjetima rada imamo nezadovoljstvo i ne znam što će se dogoditi osim ako nije iz političkih razloga.” “Ne vjerujem da će KBC Zagreb biti blokiran ako dođe do štrajka” “Poznavajući neke ljude koji su članovi Hrvatskog liječničkog sindikata i rade u KBC-u Zagreb, nisam siguran da podržavaju štrajk”, rekao je Ćorušić.

Eurostat kaže da imamo dovoljno strojeva za CT i MRI, ali ih ne koristimo često. Znači li to da način na koji su stvari organizirane nije dobar?

Continue Reading

vijesti

U Njemačkoj, vjeruju u liberalne ideje i drugi koji su demokršćani misle da je politička stranka koja se zove AfD pod kontrolom Rusije.

Published

on

By

Neki članovi skupine pod nazivom Zeleni, liberali i demokršćani u vladi rekli su da je riskantno da Rusija špijunira Njemačku koristeći ljude iz političke stranke pod nazivom Alternativa za Njemačku (AfD) koji imaju desničarske stavove.

Političar stranke Zelenih, Constantin von Notz, rekao je da se čini da stranka AfD preferira autokratsku Rusiju kao bolju opciju za Njemačku. Također je rekao da oni ne samo da pokazuju slične ideje, već zapravo i podržavaju na praktičan način. Rekao je da ljudi iz političke stranke koja se zove AfD imaju snažnu vezu i podršku zemljama poput Kine, Rusije, Sirije i Sjeverne Koreje. Von Notz je zabrinut da neki ljudi koji rade za vladu mogu vidjeti tajne informacije bez provjere kako bi se osiguralo da im se može vjerovati.

To se razlikuje od načina na koji se postupa s drugim državnim službenicima. Von Notz je rekao da to ne utječe samo na skupinu zaduženu za obranu, već i na druge skupine u vladi, a možda su uključeni i špijuni. Rekao je i da je AfD kao dio Rusije u Njemačkoj. Roderich Kieswetter, koji govori u ime skupine Kršćansko-demokratske unije, kaže da je politička stranka koja se zove AfD poput dijela Rusije u Njemačkoj. Kiesewetter je rekao da ne možemo sa sigurnošću tvrditi da članovi AfD-a ili njihovi radnici koji znaju tajne podatke ne dijele te podatke s drugima. Utvrđeno je da grupa mladih AfD radi stvari koje su u suprotnosti s pravilima.

Vođa skupine također je dio važnog odbora u vladi. Postoje i tvrdnje da bi osoba povezana s AfD-om mogla špijunirati za Rusiju. Početkom veljače, političar iz političke stranke zvane AfD odlučio je otpustiti jednog od svojih radnika jer je radnik radio stvari koje su jako podržavale Rusiju. Osim toga, osoba iz njemačke obavještajne službe koja je optužena za špijuniranje za Rusiju, prema Von Notzu (osoba), ima jaku vezu s AfD-om (politička stranka).

Ljudi iz različitih političkih stranaka govore da članovi AfD-a često odlaze u Rusiju i da im se to ne sviđa, pogotovo nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

Continue Reading

vijesti

Ima 30 tisuća ljudi iz drugih zemalja, ali se ne vode u službenim evidencijama

Published

on

By

Krajem prošle godine bilo je 117.000 papira koji su omogućavali ljudima iz drugih zemalja da žive i rade u Hrvatskoj.

No, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva rada, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je samo 90.000 tih papira. Velika je misterija koliko je trenutno stranih radnika u Hrvatskoj. Dvije vladine organizacije, Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dale su različite odgovore. Jedan kaže da stranih radnika ima između 90 i 117 tisuća, drugi se s tim ne slaže. Na jednom sastanku je osoba iz Vlade govorila o nekim brojkama. Brojke su bile o ljudima iz drugih zemalja koji su dio mirovinskog programa.

Brojevi su bili s kraja 2023. Vlada je rekla da ti brojevi nisu službeni, već da su napravljeni korištenjem različitih izvora informacija. Također su rekli da čuvaju samo određene podatke o osobama u programu, a nacionalnost osobe nije bitna za ostvarivanje koristi od programa. U HZMO-u kažu da službeno prijavljenih stranih radnika na dan 31. prosinca 2023. ima 90 tisuća. Taj broj koristi Ministarstvo rada, a spominje se iu izvješću Hrvatske narodne banke. Dakle, možemo vjerovati da je ovaj broj točan.

U MUP-u ne govore o razlikama u brojkama. Iz MUP-a su za Forbes rekli da je u Hrvatskoj bilo 117.549 stranaca kojima je dopušteno živjeti i raditi. Ali ništa nisu rekli o manjem broju ljudi koji su se prijavili za nešto što se zove HZMO. To znači da postoji oko 30 tisuća ljudi koji smiju živjeti i raditi u Hrvatskoj, a zapravo nemaju posao. Možda su otišli u drugu državu Europske unije, ili možda još nisu ni došli u Hrvatsku, ili možda rade ne poštujući pravila i zakone. Možda postoji nekoliko različitih razloga, ali ne znamo sa sigurnošću. U MUP-u kažu da nemaju informacija koliko je stranih radnika s dozvolama iz Hrvatske prošle godine zatečeno u drugim europskim državama i potom vraćeno u Hrvatsku.

Uglavnom, čini se da ako je i bilo takvih slučajeva, za njih u drugim zemljama nitko ne zna. Mnogi ljudi su zbunjeni brojevima i informacijama o radnicima iz drugih zemalja. Stoga ne čudi da nitko zapravo ne zna koliko ih je i kakva je situacija. Zamislimo da postoji posebna skupina ljudi koji se nazivaju “građani trećih zemalja” koji žele živjeti i raditi u drugoj zemlji. Ministarstvo unutarnjih poslova je kao velika organizacija koja pomaže tim ljudima da dobiju dozvolu da tu žive i rade.

Lani su tim osobama izdali 172.499 posebnih dozvola. No Ministarstvo im također želi dati do znanja da mogu promijeniti posao ako žele.

Continue Reading

Najcitanije

24sata.org

.