in

OECD daje zeleno svjetlo za pregovore o članstvu s Hrvatskom i još pet zemalja

Međuvladina organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu priopćila je u utorak da je započela pregovore o članstvu s Argentinom, Brazilom, Bugarskom, Hrvatskom, Peruom i Rumunjskom.

Organizacija, koja ima 38 punopravnih članova, osnovana je 1961. godine i radi na promicanju demokracije i tržišnog gospodarstva diljem svijeta. Šest zemalja koje su započele pregovore u utorak razmatraju pridruživanje

“Članstvo u OECD-u ostaje najizravniji i najučinkovitiji način da se osigura usvajanje i širenje naših zajedničkih vrijednosti, načela i standarda diljem svijeta”, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann u priopćenju za javnost.

OECD je rekao da će sada razmotriti mape puta za svaku zemlju kako bi se odredili uvjeti i proces pristupanja. Ne postoji rok za proces.

Ovu odluku komentirao je premijer Andrej Plenković na Twitteru. Osim schengenskog prostora i eurozone, prioritet nam je članstvo u OECD-u, što će pomoći jačanju našeg gospodarstva, ali i međunarodnog položaja i utjecaja Hrvatske”, rekao je Plenković.

Hrvatska već godinama pokušava pristupiti OECD-u, ali prema izvješćima lokalnih medija, njezine su pregovore o članstvu nekoliko puta blokirale države članice – prvo od strane Mađarske zbog odluke Zagreba da ignorira UNCITRAL-ovu arbitražu u dugotrajnom sporu oko hrvatske nafte Ina i mađarski Mol .

Potonji je prije više od desetljeća stekao udio u Ini, a kasnije je preuzeo kontrolu nad tvrtkom dogovorom s bivšim premijerom i čelnikom HDZ-a Plenkovića Ivom Sanaderom. Hrvatske vlasti i dalje tvrde da je Sanadera – koji je sada u zatvoru zbog niza korupcijskih afera – podmitio Mol.

Bivša ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić izjavila je u studenom 2018. da je Mađarska odustala od protivljenja hrvatskom članstvu, iako nije ponudila nikakvo objašnjenje za taj potez. U međuvremenu, premijer Plenković najavio je u prosincu 2021. da će Hrvatska ponovno tražiti poništenje arbitražne presude, nakon što je Vrhovni sud Hrvatske presudio da je Sanader zapravo uzeo mito.

Hrvatsko članstvo blokirala je i Slovenija zbog svoje arbitraže o graničnim sporovima iz 2017. godine, što Slovenija priznaje, a Hrvatska ne. Lokalni mediji također su objavili da Sjedinjene Države također nisu previše zainteresirane za prihvaćanje hrvatske kandidature za članstvo, nagađajući da se razlozi mogu tražiti u nekim od dugogodišnjih problema koji se navode u redovitim izvješćima State Departmenta, a koji uključuju vraćanje privatne imovine Židovima i druge manjine.oduzete od njih tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, koji je praktički stavljen na čekanje od 2014. godine.

Drugi problemi uključuju normalizaciju devalvacije zločina iz Drugoga svjetskog rata koje je hrvatski fašistički ratni režim počinio od strane desničarskih osoba, nesposobnost vlade da se uhvati u koštac s korupcijom, nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija i LGBT prava.

Komentiraj vijest

What do you think?

Written by 24sata

Francuski šef diplomatije: Kriza u BiH je razlog za zabrinutost

Turističke agencije pozivaju na produženje Covid subvencija kako bi preživjeli