in

Milanović udvostručuje, najavljuje ‘veto’ za Finsku i Švedsku zbog Bosne

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u utorak kako namjerava staviti veto na odluku kojom se Finskoj i Švedskoj dopušta pridruživanje NATO savezu.

“U svojstvu šefa države koji predstavlja Hrvatsku na summitu NATO-a, stavit ću veto na poziv, ako bude upućen na toj razini”, rekao je Milanović novinarima u Vukovaru.

Milanovićeva izjava bila je dio još jednog vijugavog naklapanja koje je postalo glavno obilježje njegovih javnih istupa, koje lokalni mediji prate iz sata u sat. Milanović je prošlog tjedna rekao da se protivi odobravanju članstva u NATO-u za Finsku i Švedsku, osim ako SAD ne uskoče u promjenu izbornog zakona u susjednoj Bosni u korist bosanskih Hrvata.

Hrvatska je jedna od 30 zemalja članica NATO-a, a očekuje se da će savez održati summit u Madridu kasnije ovog mjeseca. Prema međunarodnim medijima, tradicionalno neutralne Švedska i Finska vjerojatno će službeno podnijeti zahtjev za članstvo do trenutka kada NATO održi zakazani summit u lipnju.

Nejasno je ima li Milanović ikakve ovlasti blokirati ulazak drugih zemalja u blok, budući da je hrvatski šef države uglavnom ceremonijalna osoba, s vrlo malo zakonodavnih ovlasti – osim što formalno zapovijeda vojskom i obavještajnom službom SOA-om.

U utorak je Finska izjavila da će njezin parlamentarni odbor izdati preporuku o potencijalnom članstvu u NATO-u do 13. svibnja, a Njemačka je rekla da će podržati zahtjev. Iako se Milanović odlučno protivi proširenju članstva u NATO-u na ove dvije skandinavske zemlje, nije sasvim jasno bi li mogao išta učiniti po tom pitanju.

Članstvo u NATO-u za sve buduće članice moraju ratificirati sve postojeće zemlje, a u Hrvatskoj se to radi u Saboru koji kontrolira konzervativna stranka HDZ na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Milanović je ranije zaprijetio da će “progoniti” svakog zastupnika koji glasa za njihovo članstvo.

Milanović je dodao da se “ne boji ni Rusije ni Ukrajine” i tvrdi da je “na hrvatskoj strani”, odlučan da se bori “za hrvatsku državu i narod”. Milanović je ponovio napade na Vladu premijera Andreja Plenkovića, rekavši da ona vodi “izdajničku politiku” prema bosanskim Hrvatima.

Milanović je nedavno odlučio preuzeti stvar glavne hrvatske nacionalističke stranke u BiH, HDZ-a, koja već godinama tvrdi da etnički Bošnjaci na izborima u Bosni “preglasavaju” etničke Hrvate. Iako su čelnici svih stranaka vodili beskonačne runde pregovora o izmjeni izbornog zakona, nisu izneseni konkretni prijedlozi uoči općih izbora u listopadu.

U još jednoj objavi prošlog tjedna, Milanović je opisao potencijalno članstvo Finske i Švedske u NATO-u kao “vrlo opasnu avanturu”. Otkako je postao predsjednik u veljači 2020., Milanović – bivši premijer te zemlje i čelnik socijaldemokrata – postao je poznat po provokativnim izjavama i naklapanjima koja obično uključuju svađe s premijerom Plenkovićem ili njegovim ministrima.

Krajem siječnja, kada su se ruske snage počele okupljati na ukrajinskoj granici, Milanović je odbacio ideju da Ukrajina postane dio NATO saveza, a početkom veljače optužio je zapadne zemlje za “ratno huškanje” u Ukrajini. Njegove izjave također su ga donijele uvrštenju na zloglasnu ukrajinsku internetsku crnu listu Myrotvorets koja objavljuje informacije o ljudima koji se smatraju “neprijateljima Ukrajine”, gdje je optužen za “širenje ruske propagande”.

Također u utorak, Milanović je inzistirao na tome da “ne staje na stranu Rusije” te je nastavio kritikovati premijera Plenkovića, opisujući njegovu vladu kao “kliku” zbog percipirane neaktivnosti u promjeni izbornog zakona u susjednoj Hrvatskoj.

Komentiraj vijest

What do you think?

Written by 24sata

Sedmodnevni broj slučajeva Covida u Hrvatskoj stabilizira se na oko 5000 tjedno

Ministar medija: Sloboda izražavanja važna je ‘više nego ikad prije’