Hrvatski predsjednik Zoran Milanović neće moći staviti veto na ulazak Finske i Švedske u NATO jer će o tome odlučivati veleposlanici zemalja članica, a ne šefovi država ili vlada.
Čini se da su hrvatski mediji zbunjeni oko procedura NATO-a nakon što je predsjednik Milanović nastavio žestoko inzistirati da će staviti veto na hrvatsko odobrenje kandidatura dviju zemalja, koristeći članstvo Hrvatske u NATO-u kao instrument za prisiljavanje SAD-a na promjenu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. dobrobit bosanskih Hrvata.
Vlada i većina saborskih zastupnika, koje kontrolira konzervativni HDZ, ogradili su se od Milanovićevih pokušaja da poveže ta dva pitanja.
Iako je šef države uglavnom ceremonijalna figura u Hrvatskoj i sve zakone – uključujući međunarodne sporazume – izglasava i usvaja Sabor, predsjednik mora potpisati svaki novi zakon, čime mu zapravo daje mogućnost da stavi veto na bilo koji zakon. Međutim, unatoč svakodnevnom širenju Milanovićevih sve vijugavih lapova, čini se da su lokalni novinari u mraku oko toga hoće li uložiti veto budućim članicama NATO-a uopće moguće.
“Pozivajući se na vladine izvore upućene u procedure NATO-a, list navodi da je Milanović svjestan da neće biti u poziciji da stavi veto na kandidature dviju zemalja za članstvo jer će tu odluku donijeti Sjevernoatlantsko vijeće, koje se sastoji od veleposlanika 28 država članica”.
Iako se čini da nijedan medij ili sam Milanović ne mogu saznati koji su formalni koraci u bilo kakvoj proceduri proširenja NATO-a, Milanovićeva objava potaknula je nagađanja da je to samo držanje s njegove strane s ciljem smirivanja nacionalističkih birača kod kuće i u Bosni.
“Milanović je očito svjestan toga, jer je rekao da, u slučaju da se poziv uputi na nižu razinu, možda neće moći natjerati hrvatskog veleposlanika da zauzme mjesto u Vijeću NATO-a”.
