Hrvatska već treću godinu zaredom stagnira u pogledu Indeksa percepcije korupcije (CPI) Transparency Internationala, navodi se u godišnjem izvješću međunarodne organizacije za nadzor korupcije.
CPI pokazuje razinu transparentnosti javnog sektora na ljestvici od 0 do 100.
Zemlje čiji je CPI ispod 50 smatraju se korumpiranim, a one s CPI višim od 51 nekorumpiranim.
Hrvatska je ove godine, kao i 2021. i 2020., na 63. mjestu s ocjenom 47, što je svrstava u društvo Malezije, Kube i Crne Gore koje imaju isti rezultat.
Velika većina zemalja, njih 131, u 2021. stagnirala je i u borbi protiv korupcije. Dvadeset i pet je popravilo svoj rezultat, dok su se rezultati 23 zemlje pogoršali.
Hrvatska je 2015. imala ocjenu 51, a od tada je u padu. Od zemalja članica EU nižu ocjenu od Hrvatske imaju samo Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Budući da je korupcija uglavnom izvan očiju javnosti, teško ju je izmjeriti, pa CPI prati percepciju korupcije u javnom sektoru među stručnjacima i predstavnicima poslovne zajednice. Koristi 13 neovisnih izvora podataka, uključujući one Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma.
Više od dvije trećine zemalja ima ocjenu ispod 50, a prosječna ocjena je 43.
Na ljestvici TI na prvom su mjestu Danska, Finska i Novi Zeland s ocjenom 88, a slijede Norveška (85), Singapur (85), Švedska (85), Nizozemska (82), Luksemburg (81) i Njemačka (80).
Na dnu ljestvice su Južni Sudan s ocjenom 11, nešto su bolje Sirija i Somalija, s ocjenom 13, Venezuela ima ocjenu 14, a Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan imaju ocjenu 16.
TI u svom izvješću izdvaja Sloveniju koja je pala na povijesno nisku ocjenu od 57, što je ipak puno više od Hrvatske.
TI kao razloge za smanjenje rezultata Slovenije za tri boda navodi pritisak na neovisna nadzorna tijela, prijetnje slobodi okupljanja i napade na javne medije.
Bosna i Hercegovina ima ocjenu 35, što je stavlja na 110. mjesto dok Srbija ima ocjenu 38, što je svrstava na 96. mjesto.